Cijena rada u Hrvatskoj dva i pol puta je manja od europskog prosjeka. Europa 25, a Hrvatska 9,6 eura za sat rada, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvatska se u 2015. svrstala u skupinu zemalja EU s najnižim prosječnim troškovima rada po satu, koju predvodi Bugarska sa samo 4,1 eurom. Slijedi Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura. Najviše je prosječne troškove rada po satu u 2015. bilježila Danska, od 41,3 eura. Pri vrhu su još Belgija s 39,1 eurom i Švedska s 37,4 eura po satu. Na razini EU troškovi rada po satu prošle su godine u prosjeku iznosili 25 eura, te 29,5 eura u eurozoni, izračunali su u europskom statističkom uredu.
Mi imamo jedan regionalni kontekst. Ne možemo uspoređivat cijenu rada koja je u Hrvatskoj s cijenom rada u nekoj zapadnoj Europskoj zemlji, kaže ministar gospodarstva, Tomislav Panenić te dodaje kako bi zbog investicija, ta cijena trebala biti još i manja. I sami smo svjesni toga da je cijena rada kod nas viša nego u zemljama u okruženju i trebamo pronaći modele kako ćemo to kroz dogledno vrijeme umanjiti, tako da interes i kroz taj način za same investicije privučemo, dodaje ministar Panenić.
Tvrdi kako se radi, ali treba vremena. Brojne su pripreme koje se rade. Nažalost, brojni su i pravilnici i zakonski i podzakonski akti koje treba mijenjati što zahtijeva određeno vrijeme, rekao je ministar Panenić i dodao da su prvi konkretni koraci već su učinjeni. Nakon usvajanja strategije i pametne specijalizacije koja je donesena u srijedu na Vladi, otvara se vrlo brzo natječaj u vrijednosti 100 milijuna eura, upravo za istraživanje i inovacije za nove proizvode, poručuje ministar koji sve tvrtke poziva da se dobro pripreme i natječaje što bolje iskoriste.