Bez komentara o krizi vlasti – Vlada rutinski donijela nove odluke

Bez komentara o krizi vlasti – Vlada rutinski donijela nove odluke

Lijepo vas je vidjeti, imamo dugačku sjednicu i puno posla. Idemo raditi – rekao je premijer Tihomir Orešković na početku redovitog zasjedanja Vlade na kojoj su svi ministri rutinski, kao da se ništa ne događa izglasali svih 30 točaka dnevnog reda.

Sjednica je protekla u uobičajenoj atmosferi, točke dnevnog reda su redom izlagane i izglasane, bez komentara o aktualnoj političkoj situaciji. U jednom je trenutku sjednicu napustio te se potom opet vratio prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić iznio je nacrt prijedloga zakona o javnoj nabavi kojom se ispunjava obveza RH u prenošenju nove pravne stečevine EU u području javne nabave. Kazao je da će ekonomski najpovoljnija ponuda biti jedini kriterij za odabir ponude u postupku javne nabave. Povezat će se registri koje vode tijela (sudski, obrtni, Porezne uprae i sl.) s elektroničkim oglasnikom javne nabave RH, kazao je Panenić.

Vlada je usvojila novi zakon o javnoj nabavi kojim se umjesto dosadašnjeg kriterija najniže cijene počinje primjenjivati kriterij ekonomski najpovoljnije ponude.  Također se uvodi europska jedinstvena dokumentacija, obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, povezuju se registri koje vode javna tijela, propisuje se jedinstveni rok za žalbu od 10 dana i smanjuje se iznos naknade za pokretanje žalbenog postupka.

Vlada je dala i suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu i to za šest istražnih prostora. Tako je ministar Panenić ovlašten da potpiše ugovor s Inom i s nigerijskom tvrtkom “Oando PLC” za po jedno istražno polje te za četiri istražna polja s kanadskom tvrtkom “Vermilion”. Panenić je rekao kako su ugovori bitni za Hrvatsku jer su njima predviđene investicije u iznosu od 88 milijuna eura. “Očekujem da će istraživanje biti pokretač lokalnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta, posebice u Slavoniji”, kazao je.

U nastavku, ministri su prihvatili i zaključak o ubrzavanju pripreme i provedbe prve faze projekta LNG terminala na otoku Krku, odnosno procesa izgradnje plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina. Prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku (LNG terminal) je strateški investicijski projekt za državu i važan čimbeniku u diversifikaciji opskrbe prirodnim plinom, kao i u povećavanju sigurnost opskrbe prirodnim plinom za zemlje jugoistočne Europe, i uvršten je i u Strategiju skladištenja ukapljenog prirodnog plina koju je Europska Komisija objavila u veljači ove godine.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić kazao je kako je ovo vrlo važan projekt za EU i Hrvatsku. Predviđena je njegova izgradnja u četiri faze, a Panenić ističe kako se Hrvatska mora usredotočiti na pripremu prve faze. No,, ubrzavanje procesa pripreme i provedbe prve faze projekta, kako je rekao, ne isključuje provedbu ostalih planiranih faza ako se pokaže da su one ekonomski isplative. Vlada zaključkom za to zadužuje nekoliko ministarstava te posebice firmu LNG Hrvatska d.o.o.

Premijer  Orešković je kazao kako se nada da će se u roku 60 do 90 dana moći potpisati ugovori s investitorima. “Ovo je jasna poruka oko LNG-ja. Čestitam, i nadam se da u roku od 60 do 90 dana možemo potpisati s investitorima”, rekao je Orešković.

Ministar financija Zdravko Marić iznio je nacrt prijedlog zakona o koncesijama osigurat će se učinkovit i transparentan pristup tržištu svim gospodarskim subjektima. Jedna od većih promjena u sustavu je uvođenje strateških interesa RH u području koncesija čime ćemo ih dodatno definirati i štititi, kazao je. Kao strateški interes prepoznate su koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, željezničkim prugama itd. Za pojedinu koncesiju koja je prepoznata kao strateška koncesija predviđa se donošenje posebnog zakona, dodao je ministar Marić.

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Tomislav Tolušić rekao je kako Akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja ESI fondova za 2016.-2018. definira provedbu reformi kroz 20 akcijskih točaka. ‘Tri su cilja Akcijskog plana – smanjenje administrativnog opterećenja, pouzdano upravljanje sredstvima i dovoljan broj pripremljenih projekata’, rekao je Tolušić.