Ekonomska klima u Hrvatskoj na novoj rekordnoj razini

Ekonomska klima u Hrvatskoj na novoj rekordnoj razini

Indeks ekonomske klime (ESI) za Hrvatsku iznosio je u prosincu 127,2 boda i time je dosegnuo novu najvišu vrijednost otkada su u Komisiji počeli pratiti taj pokazatelj za Hrvatsku.

Ekonomska klima u Hrvatskoj osjetno je poboljšana u prosincu, dosegnuvši novu rekordnu razinu zahvaljujući optimizmu u uslužnom i industrijskom sektoru, a poboljšanje je zabilježeno i u Uniji u cjelini, pokazalo je u četvrtak istraživanje Europske komisije (EK).

Indeks ekonomske klime (ESI) za Hrvatsku iznosio je u prosincu 127,2 boda i time je dosegnuo novu najvišu vrijednost otkada su u Komisiji počeli pratiti taj pokazatelj za Hrvatsku. Time je uvećan za 2,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec i nadmašio je prethodni rekord od 124,6 bodova, zabilježen u listopadu.

Poboljšanje je u prvom redu rezultat pojačanog optimizma u sektoru usluga, čiji je podindeks uvećan za 3,3 boda u odnosu na mjesec ranije i iznosio je 19,7 bodova. Izrazitije je poboljšanje zabilježeno i u sektoru industrije, iskazano u rastu odgovarajućeg podindeksa za 2,7 bodova, na 6,5 bodova. Poboljšano je i raspoloženje ugrađevinskom i u sektoru maloprodaje, čiji su indeksi porasli za 2,2 odnosno dva boda, na minus 13,2 odnosno na 12 bodova.

Pogoršano je samo raspoloženje među potrošačima, pa je odgovarajući podindeks kliznuo za 1,3 boda, na minus 18 bodova, pokazuje redovno mjesečno istraživanje EK.

Ukupni ESI za 28-članu EU također je u prosincu znatnije poboljšan u odnosu na studeni, skočivši za 1,4 boda na 108,9 bodova, nakon što je Komisija blago revidirala njegovu vrijednost za studeni slijedom revizije indeksa za Francusku.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone najviše je poboljšanju ekonomske klime u EU pridonio rast indeksa ekonomske klime u Velikoj Britaniji, za 2,9 bodova. Nasuprot tome, poljski je ESI smanjen za jedan bod.

Promatrano po sektorima, najveće je poboljšanje na razini EU zabilježeno u sektoru graditeljstva, čiji je podindeks uvećan za 2,8 bodova, na minus 15 bodova. Slijedi sektor usluga s povećanjem indeksa za 2,6 bodova, na 15,7 bodova, a poboljšano je i raspoloženje u industriji i među potrošačima, za jedan odnosno 0,7 bodova, na minus 2,5 odnosno minus 3,7 bodova.

Klima je pak pogoršana u sektoru maloprodaje, iskazana u klizanju indeksa za 2,2 boda, na  6,1 bod.

 

 

 

 

Izvor/poslovni.hr