„Energetska učinkovitost u zgradama ne pridonosi samo uštedi resursa, već i općemu povećanju kvalitete života. Nadam se da će dijalozi poput današnjega pridonijeti njenim uspješnim učincima po pitanju ukupne potrošnje“, istaknuo je viši stručni savjetnik Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Domagoj Šarić, na prvom skupnom dijalogu u RH – World Cafe, u HGK, na temu ‘Nemamo vremena za ponavljanje pogrešaka iz prošlosti – što nam je potrebno za energetski učinkovite zgrade u Hrvatskoj?’
„Unatoč direktivama koje postavlja EU, kod nas se zakoni i pravilnici donose ishitreno. Prosječan bi korisnik mnogo bolje shvaćao čitavu temu kada se pravilnici ne bi često mijenjali“, rekao je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Igor Balen. Poručuje i da je kod nas prevelik naglasak na toplinskoj izolaciji, dok su instalacije grijanja i hlađenja u regulativi relativno zapostavljene te smatra da je prostor za uštedu velik.
Alan Perl iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju ističe da profesionalci iz područja energetske učinkovitosti zbog svakodnevnih obveza ne mogu komunicirati koliko bi trebali. „Zato organiziramo radionice i okupljamo sve stručnjake iz ove grane gospodarstva, ali pokušavamo uključiti i građane koji su često neinformirani. Smatramo da će osvještavanje građana pridonijeti većoj želji za obnovama zgrada, uz državnu potporu“, objašnjava Perl. Dodaje i da ove godine kreću novi natječaji za obnovu zgrada, ovaj put iz fondova EU, stoga već sljedeće godine možemo očekivati novi zamah u energetskoj obnovi.
Direktor Planetarisa Natko Bilić ističe kako je postojeće zgrade potrebno učiniti učinkovitijima zadržavajući njihovu vrijednost i komfor, a da nove treba projektirati tako da otpočetka budu učinkovite. „Nove će zgrade ispunjavati sve uvjete udobnosti, uključujući svježinu zraka i optimalnu temperaturu“, objašnjava Bilić.
„Kod nas financiranje najvećim dijelom dolazi iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji trenutno financira 40% subvencije za obnovu, dok ostatak osiguravaju suvlasnici preko pričuve odnosno kredita“, kaže direktor Monela Dražen Pomper te najavljuje promjene modela financiranja i važnost prilagodbe novim uvjetima. „Prvi put nakon tri godine uvjeti će se postrožiti te ih neće sve zgrade moći ispuniti. To znači da će se uskoro morati otvoriti neki drugi oblici financiranja. Do izražaja će doći primjerice revolving fondovi koji u zapadnoj Europi već postoje“, ističe Pomper i objašnjava da će subvencije u idućih desetak godine nestati te će se energetska obnova nastaviti jeftinijim kreditima s manjom kamatom od nekih 1,5 posto.
Savjetnica iz Inkasatora Andreja Barberić problem vidi u navikama preostalima iz prošloga sustava: „Odgovornost nije samo na građanima; svi sudionici procesa energetske obnove i upravljanja zgradama moraju se više uključiti, osobito tvrtke koje se bave isporukom različitih oblika energije. Tržište stalno nudi nove modele, a građani nemaju dovoljno znanja te ih je potrebno informirati. Vrijeme je da svi dionici osmisle način za što kvalitetnije obrazovanje da bismo mijenjali kulturu življenja i uštedama povećali standard“, zaključuje Barberić.
Nazočni su bili predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske komore arhitekata, zatim HEP-a, HEP Toplinarstva, HERE, Energetskog instituta Hrvoje Požar i drugi. Pokrovitelj događanja bila je HGK, a partneri u organizaciji Hrvatski savjet za zelenu gradnju, Danfoss, Planetaris, Monel te Hauska i Partner.