Europska komisija objavila je u srijedu, 18. svibnja pet ekonomskih preporuka za Hrvatsku te ocijenila da je njezin reformski program u velikoj mjeri ambiciozan te da bi, pod uvjetom da ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita ove godine, sljedeće godine mogla prijeći iz korektivnog u preventivni dio postupka prekomjerenog deficita.
U prvoj preporuci Komisija poziva Hrvatsku da ove godine osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita.
U drugoj preporuci upućen je poziv da se do kraja ove godine donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, da se ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu. Također se preporučuju mjere za prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajnom nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje.
U trećoj preporuci Komisija traži da se smanji rascjepkanost i poboljša funkcionalna distribucija nadležnosti u javnoj administraciji kako bi se povećala učinkovitost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. Također se traži da se u dogovoru sa socijalnim partnerima uskladi okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama, zatim da se pojača nadzor nad učinkovitošću javnih poduzeća i odgovornosti njihovih uprava.
Komisija u četvrtoj preporuci traži da se znatno smanje parafiskalni nameti i uklone restrikcije koje ometaju pristup i praksu reguliranih profesija i smanji administrativni teret za poduzeća.
Peta preporuka se odnosi na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje kredita koji se ne vraćaju, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana u rješavanju kredita koji se ne vraćaju.
Komisija je potvrdila da Hrvatska zajedno s Portugalom ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, ali ističe da je razina ambicija u nacionalnim programima reformi obiju zemalja u velikoj mjeri odgovarajuća i da potvrđuje njihovu namjeru da korigiraju prekomjerne neravnoteže. Obje zemlje se pozivaju da provedu svoje reformske programe “temeljito i na vrijeme”.
Što se tiče postupka prekomjernog deficita, Komisija navodi da bi Hrvatska mogla prijeći iz korektivne u preventivnu fazu pod uvjetom da ove godine ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita.
“Reforme su kvalitetne, Hrvatska će krenuti u pravom smjeru i svi ćemo imati bolju budućnost. Pozitivna ocjena Europske komisije još je jedan uspjeh Vlade koji će investitori i rejting agencije sigurno prepoznati. Međutim, reforme su samo 20 posto uspjeha, a 80 posto je izvršenje i implementacija. Potrebno se fokusirati na konkretni rad i rezultate, poručio je premijer Tihomir Orešković, komentirajući na početku sjednice Vlade ocjene iz Europske komisije.
Naviknuo sam se na rezultate, i od svojeg tima očekujem rezultate, bez obzira na političke spinove u javnosti, poručio je premijer s konferencije za medije. Najavio je kako će idućih dana javnost upoznati s još nekoliko investitora koji planiraju uložiti u Hrvatsku te dodao kako će provesti preporuke Europske komisije. Ponovio je i kako će oformiti vlastiti tim koji će se baviti strategijom za INA-u.
Ministra financija Zdravka Marića novinari su pitali o da komentira ‘packe’ Bruxellesa zbog nerješavanja kredita u švicarskim francima. Konverzija kredita u švicarcima u velikom je postotku provedena i tu gotovo da i nema povratka natrag, kazao je Marić. Dodao je kako zakon o konverziji treba uskladiti s ugovorom o pristupanju Hrvatske EU-u. Vlada nema nikakvih saznanja o pokrenutim sudskim procesima pred međunarodnim sudovima vezano za konverziju, a što se konkretno radi na tom pitanju – teško je komentirati, rekao je ministar financija.