Od 2008. izgubljeno 227 tisuća radnih mjesta, broj radno aktivnih stanovnika u prosincu 2015. prvi put je pao ispod 1,6 milijuna, a prvi put je i broj nezaposlenih registriranih pri HZZ-u pao ispod razine onog iz Ankete o radnoj snazi
U prosincu 2015. u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1,307 milijuna ljudi, objavio je Državni zavod za statistiku. U usporedbi s prosincem iz pretkrizne 2008. ukupan broj zaposlenih niži je za nešto više od 227 tisuća ili -14,6 posto.
Ti se podaci ne poklapaju s evidencijom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema kojoj je u prosincu 2015. bilo 1,414 milijuna osiguranika, 12 tisuća manje u usporedbi s prethodnim mjesecom. Na godišnjoj je razini broj osiguranika tj. obveznika plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje porastao za nešto više od 16 tisuća, što predstavlja godišnji rast od 1,2 posto.
“Bez obzira na značajne metodološke razlike koje ne dopuštaju usporedivost navedenih podataka DZS-a i HZMO-a, činjenica je da je već peti mjesec zaredom potvrđen trend pada broja zaposlenika/osiguranika na mjesečnoj razini. Važno je naglasiti da su DZS-ovi podaci o broju zaposlenih u pravnim osobama od veljače 2015. godine preliminarni te obuhvaćaju 70% zaposlenih iz svakog odjeljka prema NKD-u”, kažu RBA analitičari.
Koliko je, međutim, stanje na tržištu rada dramatično otkriva se tek kada se u obzir uzmu i podaci o kretanju nezaposlenosti i radno aktivnom stanovništvu. Stopa nezaposlenosti u 2015. u odnosu na prethodnu godinu snizila se 12,9 posto, dok je broj zaposlenih bio niži za 14,5 tisuća, a broj radno aktivnih stanovnika za čak 56,8 tisuća, primjećuju u HGK.
Kumulativno, od siječnja do prosinca 2015. prosječan broj zaposlenih manji je za 14.549 osoba (-1,1 posto) u odnosu na prosječan broj zaposlenih u 2014. godini, pojašnjavaju analitičari RBA.
Smanjivanje radno aktivnog stanovništva tijekom prošle godine je najoštrije godišnje smanjenje, ne samo u usporedbi sa svim prethodnim godinama krize, nego i u širem vremenskom rasponu, upozoravaju u HGK. Veći godišnji pad broja radno aktivnih stanovnika zabilježen je samo 1996. godine.
Također, broj radno aktivnih stanovnika u prosincu 2015. pao je ispod 1,6 milijuna, prvi put otkako postoje relevantni podaci za usporedbu.
“To samo dokazuje da statistički odljev nezaposlenosti u posljednje dvije godine nije bio temeljen na otvaranju novih radnih mjesta, već je ipak bio primarno odraz svojevrsnog “čišćenja” statistike registrirane nezaposlenosti, koja je sada možda i bliže realnijem stanju. No, to ne znači poboljšanje stanja na tržištu rada – registrirana nezaposlenost (osobe koje imaju status nezaposlene osobe pri HZZ-u) približila se sada razinama koje daje alternativna i međunarodno usporediva metodologija praćenja (Anketa o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada)”, kažu u HGK.
Dodaju da je, štoviše, broj nezaposlenih koji je u 2015. zabilježen na HZZ-u pao ispod razine onog iz Ankete o radnoj snazi, prvi put otkad postoje podaci prema objema metodologijama. Dotad je broj registriranih nezaposlenih bio prosječno viši za oko 60 tisuća osoba.
Prema podacima HZZ-a u 2015. je godini iz evidencije nezaposlenih izašlo 4. 770 osoba zbog odlaska na rad izvan Hrvatske, što je 760 osoba više nego prethodne godine te 2,6 puta više nego u prosjeku razdoblja 2008. – 2013. godine.
S druge strane, zapošljavanje je u Hrvatskoj u 2015. godini bilo skromno i vrlo selektivno: rast broja zaposlenih bio je koncentriran u nekoliko uslužnih djelatnosti, dok se solidniji pozitivni pomaci nisu razvili u industrijskom sektoru i građevinarstvu koji zajedno apsorbiraju oko 27 posto ukupno zaposlenih. Tako je ukupan broj zaposlenih u industriji i građevinarstvu (pravne osobe) u prosjeku godine smanjen za 5,6 tisuća osoba.
Najviše se zapošljavalo u turizmu, odnosno djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+4,3 %). U državnoj je administraciji („Javna uprava i obrana: obvezno socijalno osiguranje“), broj zaposlenih u godišnjem prosjeku bio marginalno niži (-0,6 %), a ako se zapošljavanje u državnom sektoru promatra i kroz djelatnosti koje su značajno oslonjene na državni proračun („Obrazovanje“, „Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi“), primjetan je vrlo mali porast broja zaposlenih (+0,1 %).
U HGK očekuju da će broj zaposlenih u okvirima sezonskih kretanja padati do sljedećeg proljeća i početka turističke predsezone prema razini od 1,3 milijuna, dok će broj nezaposlenih rasti prema razini od 300 tisuća.
banka.hr