DALJ, SUBOTICA – Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i Predsjednik Vlade Republike Srbije potpisali su u Subotici Deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između dvije zemlje. Deklaracija obuhvaća problematiku unaprjeđenja zaštite manjina, rješavanja pitanja nestalih osoba, uređenja graničnih sporova, problema sukcesije i zajedničke politike prema izbjeglicama i terorizmu te prema europskim fondovima
“Želimo živjeti u miru, graditi više povjerenja i popravljati atmosferu. Danas smo pokazali da obje strane žele surađivati. Mislimo da su naši odnosi kičma za dobre odnose za cijelu regiju, ali i prema Europskoj. Prije svega, ovo je važno zbog ljudi koji žive i u Srbiji i u Hrvatskoj” rekao je srbijanski premijer Vučić nakon potpisivanja Deklaracije. Prema njegovim riječima i Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj žele da se odnosi dvije zemlje normaliziraju.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekla je da su danas prvenstveno saslušani problemi nacionalnih manjina kako bi se riješavala ta otvorena i najvažnija pitanja, te istaknula kako je ovo iskorak koji će postaviti temelje uspostavljanja boljih odnosa između dvije zemlje. “Pitanja odnosa Hrvatske i Srbije neće se riješiti preko noći, vjerujem da su Srbija i Hrvatska dovoljno zrele da bilateralna pitanja rješavaju u međusobnim kontaktima. Nije nam namjera blokirati Srbiju na putu ka EU, to smo uvijek isticali, želimo je vidjeti u EU, kao i ostale zemlje Jugoistočne Europe. To je jamstvo stabilnosti i mira na ovim prostorima”, rekla je hrvatska predsjednica.
Susret predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića počeo je na mostu između Erduta i Bogojeva. Vučić je Kolindi darovao cvijeće i srdačno su se pozdravili. Predsjednica Republike položila je vijenac i zapaliti svijeću kod Spomenika palim hrvatskim braniteljima ispred zgrade Policijske postaje u Dalju. Potom su razgledali stalni postav izložbe o životu i djelu Milutina Milankovića. U vrtu njegove rodne kuće njemu u čast otkrili spomen bistu autora akademika Nikole Jankovića, te se upisali u knjigu dojmova. “Posebna mi je čast i zadovoljstvo biti ovdje s Aleksandrom Vučićem, kako bismo naglasili važnost i bogatstvo naših manjina”, napisala je predsjednica i navela da je Milanković bio veliki i cijenjeni znanstvenik srpskog porijekla i hrvatske domovine. Vučić je napisao da je Milanković bio mostograditelj, da je pravio mostove u realnosti, ali i u duhovnom smislu i dodao da se nada “da ćemo pod okriljem njegovog doma, uz prisustvo hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović izgraditi bolje donose između Srbije i Hrvatske, srpskog i hrvatskog naroda”. U Dalju su potom razgovarali s predstavnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Čelnici Srba u Hrvatskoj izrazili su zadovoljstvo zbog njihovog susreta i razgovora.
Nakon susreta u Hrvatskoj predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić otišli su u srbijansko mjesto Tavankut. U Domu kulture “Matija Gubec” razgledali su galeriju prve kolonije naive u tehnici slame te razgovarali s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji.
Deklaracija u šest točaka
U Deklaraciji o o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije navodi se kako je dogovoreno da se, u cilju unapređenja bilateralnih odnosa, regionalne suradnje i stabilnosti kao i rješavanja otvorenih pitanja između dvije države, aktivno pokrenu ili ubrzaju sljedeći procesi:
Unapređenje bilateralne zaštite manjina – srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji na osnovu Sporazuma između Srbije i Crne Gore i Hrvatske o zaštiti prava srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori potpisanog 15. studenoga 2004. godine u Beogradu, kao i Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, usvojene od strane Savjeta Europe 10. studenoga 1994. godine;
Druga točka konvencije navodi da odmah treba pristupiti pregovorima državnih komisija o određivanju granične linije između Srbije i Hrvatske, na osnovu međunarodnog prava;
Treća je suglasnost da su i Srbija i Hrvatska spremne ubrzati primjenu Sporazuma o pitanjima sukcesije, potpisanog 29. lipnja 2001. godine u Beču a četvrta suglasnost da je potraga za nestalim osobama prioritetno humanitarno pitanje i da će uložiti iskrene i maksimalne napore u traženju nestalih;
U nastavku deklaracije se navodi da su obje države svjesne novih izazova pred Europom i svijetom, posebno međunarodnog terorizma i svjetske migrantske i izbjegličke krize kao i da su spremne aktivno i koordinirano djelovati u borbi protiv terorizma i izbjegličke krize.
“Obje države su spremne aktivno djelovati u zajedničkim razvojnim i prekograničnim projektima EU”, navodi se na kraju deklaracije.