Prema drugim, privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je robni izvoz u siječnju 2016., iskazan u kunama, porastao za 3,4 posto u odnosu na isti mjesec 2015., a uvoz za 10 posto.
Prvi podaci DZS-a, objavljeni prošlog mjeseca, ukazivali su na pad izvoza za 0,59 posto u odnosu na siječanj 2015., te rast uvoza po stopi od 2,8 posto. Po najnovijim podacima DZS-a, u siječnju je Hrvatska izvezla roba u vrijednosti 5,9 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 9,7 milijardi kuna. Deficit robne razmjene tako je iznosio 3,9 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 21,9 posto više. Pokrivenost uvoza izvozom za siječanj iznosi 60,2 posto.
Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvom ovogodišnjem mjesecu je iznosio 767 milijuna eura i bio 3,6 posto veći nego u istom mjesecu lani, dok je uvoz istodobno povećan za 10,3 posto, na 1,3 milijarde eura. Deficit je iznosio 506,6 milijuna eura i bio za 22,3 posto veći nego u siječnju lani.
I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, na koju se odnosi 70,8 posto robnog izvoza. U siječnju je u zemlje članice EU-a izvezeno roba u vrijednosti 543,7 milijuna eura, što je 9,4 posto više u odnosu na izvoz iz siječnja prošle godine, dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao 6,7 posto, na 1,04 milijarde eura. Izvoz u zemlje CEFTA-e u siječnju je pao za 11,4 posto, na 109,6 milijuna eura, uz istodobni rast uvoza za 35,5 posto, na 68,6 milijuna eura.
Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Njemačka, s ukupnom vrijednosti robne razmjene od 296,9 milijuna eura. U Njemačku je u siječnju izvezeno roba u vrijednosti 102,6 milijuna eura, što je 6,4 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 8,2 posto, na 194,2 milijuna eura. Značajni vanjskotrgovinski partneri Hrvatskoj su i Italija i Slovenija. Tako je u Italiju izvezeno robe za 112,13 milijuna eura, što je rast od 11,8 posto, dok je uvoz iz te zemlje smanjen 0,2 posto, na 174,7 milijuna eura. Istodobno, izvoz u Sloveniju povećan je za 7,9 posto, na 98,6 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 11,7 posto, na 141 milijun eura.
Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast statistika bilježi kod farmaceutske industrije, za 106,2 posto, na 42,8 milijuna eura. Znatan rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 17,3 posto, na 66,4 milijuna eura.
Znatnije stope rasta izvoza bilježe i proizvodnja tekstila, za 24,9 posto, na 11,6 milijuna eura, proizvodnja električne opreme za 42,2 posto, na 62,3 milijuna eura, prerada drva i proizvoda od drva, za 12,6 posto, na 41,8 milijuna eura.
Istodobno, pad izvoza iskazan je kod brodogradnje, za 29,2 posto, na 7,5 milijuna eura, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 4,4 posto, na 22,9 milijuna eura, kao i proizvodnji metala, za 16,4 posto, na 16,5 milijuna eura itd.