Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem siječnja 2016. ukupni javni dug Republike Hrvatske dosegnuo je 291,1 milijardu kuna, što je za 1,5 milijardu kuna više u odnosu na godinu dana ranije.
Mjesečni rast od 0,5 posto prvenstveno je posljedica rasta unutarnje komponente duga dok je istodobno inozemna zabilježila mjesečni pad. Tako je krajem siječnja unutarnji javni dug iznosio 173,6 milijarde kuna (što čini gotovo 60 posto udjela u ukupnom javnom dugu) te je u odnosu na kraj prošle godine porastao za više od 2 milijarde kuna (1,2 posto).
S druge strane, u istom promatranom mjesecu vanjski javni dug spustio se na razinu od 117,6 milijardi kuna zabilježivši mjesečni pad od 615 milijuna kuna (0,5 posto). Porast javnog duga u siječnju posljedica je prvenstveno rasta duga središnje države (koja čini više od 98 posto udjela u ukupnom javnom dugu), dok su fondovi socijalne sigurnosti te lokalne jedinice u siječnju zabilježile smanjenje duga na mjesečnoj i godišnjoj razini.
Mjesečnom porastu ukupnog javnog duga pridonijelo je i slabljenje kune u odnosu na euro (srednji devizni tečaj EUR/HRK u siječnju je porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec) što je obzirom na valutnu strukturu duga utjecalo na veći nominalni iskaz duga u kunama. Ukupna državna jamstva RH su u promatranom mjesecu iznosila 7,4 milijarde kuna. Premda su na godišnjoj razini nastavila s trendom pada (po dvoznamenkastoj stopi od 12%), na mjesečnoj razini su viša za 72 milijuna kuna (1 posto).
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, u siječnju je razvidna promjena u ročnoj strukturi duga. Naime, premda je dug države u obliku dugoročnih vrijednosnih papira porastao na 162,8 milijarde kuna, njegov udio u ukupnom javnom dugu se smanjio na 55,9 posto (0,2 pb manje nego koncem 2015.). S druge strane, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica u siječnju je porastao na 19,8 milijarde kuna (4,9 posto mjesečno) te je posljedično povećao svoj udio u ukupnom javnom dugu na 6,8 posto (0,3 pb više u odnosu na kraj 2015. godine). Državne obveze po kreditima iznosile su 108,8 milijarde kuna te su uz blagi mjesečni rast također snizile svoj udio u ukupnom javnom dugu na 37,4 posto.
Problem održivosti javnog duga adresiran je kao prioritetan u okviru predloženog Vladinog plana reformi, no tijekom narednog razdoblja će se pokazati u kojoj mjeri će se uistinu i realizirati zacrtani plan strukturnih mjera. Uz moguće otpora reformama, rizik nižeg gospodarskog rasta te slabije realizacije očekivanih prihoda od privatizacije mogao bi ugroziti plan smanjenja javnog duga već u ovoj godini. Prema našim predviđanjima, stabilizaciju javnog duga očekujemo u razdoblju od naredne dvije godine, ocijenili su RBA analitičari.