Korišteni toaletni papir kao izvor energije?

Korišteni toaletni papir kao izvor energije?

Nitko ne voli previše razmišljati o toaletnom papiru nakon što isti posluži svojoj svrsi, ali srećom ima takvih ljudi pa možda dobijemo pohvalno korisnu svrhu jedne tako banalne i svakodnevne stvari.

Tim znanstvenika sa Sveučiliša u Amsterdamu razvio je teorijski način pretvaranja otpadnog toaletnog papira u električnu energiju. I sve to kroz jedan relativno jednostavan proces koji se zbiva u dva koraka. Korištenjem tog svog modela znanstvenici vjeruju kako je moguće godišnje napajati 6.400 kuća strujom – koristeći godišnju potrošnju toaletnog papira u Amsterdamu. To bi otprilike iznosilo oko 10 tisuća tona.

Ako je to istina i skriveni potencijal toaletnog papira, onda samo možemo biti zahvalni timu amsterdamskih znanstvenika što su proučavali taj „prljav posao“ ne bi li otkrili da se polovnom toaletnom papiru ne pruža pozornost kakvu zaslužuje.

Ne obrađujemo iskorišteni toaletni papir kako bismo trebali, jer isti predstavlja bogat i slobodan izvor ugljika. Zapadna Europa u svojim kanalizacijskim odvodima ima i do 14 kg toaletnog papira svake godine, a Amerika još i više. S pravom se postavilo pitanje može li takav otpadni papir imati vrijednost u vidu izvora energije. Toaletni papir je u stvari list kojeg sačinjava celuloza (80 posto njega, točnije), tako da je energija obnovljiva. Štoviše, potpuno je besplatan i potrošačima bi teoretski moglo biti plaćeno uklanjanje iskorištenog toaletnog papira.

Procesom se organski ugljik iz toaletnog papira pretvara u ugljični monoksid, vodik i ugljični dioksid. Potom se koriste visokotemperaturne čvrste oksidne gorivne ćelije da bi se postiglo izravno pretvaranje plina u električnu energiju.

Ukupna električna učinkovitost takvog procesa bi mogla iznositi oko 57%, što bi bilo slično postrojenju kombinirane termoelektrane. Trošak električne energije bi iznosio otprilike isto kao i cijena električne energije koja dolazi iz solarnih panela. “Kad razgovaramo o ovim rezultatima s kompanijama, ljudi postanu jako uzbuđeni”, rekao je profesor Gadi Rothenberg s amsterdamskog sveučilišta.

Naravno kako sada sve to izgleda jako obećavajuće, ali su šanse za postizanje uspjeha skromne. Međutim, tim znanstvenika se nada da bi njihov model mogao biti korišten negdje izvan Nizozemske. Iako su kapitalni troškovi još uvijek prilično visoki, oni bi se vremenom mogli smanjiti kako se tržište bude širilo.

Izvor: https://geek.hr/znanost

Ostavi svoj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

six + 20 =