Ministrica Šikić: osobe s Down sindromom nepravedno su izuzete i to ćemo brzo ispraviti

Ministrica Šikić: osobe s Down sindromom nepravedno su izuzete i to ćemo brzo ispraviti

Na sjednici Vlade u srijedu, 18. svibnja, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić uvodno je govorila o naknadama za djecu sa Down sindromom i objasnila da je imenovana nova Uprava Zavoda za vještačenje koja intenzivno radi na reorganizaciji i novoj metodologiji.

Objasnila je da je Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom početkom 2015. započeo s radom potpuno dezorganiziran i kadrovski, metodološki i informatički nepripravan. Nažalost, metodologije nisu primjerene svim sustavima iz kojih su osiguranici došli. Kršena su osnovna ljudska prava osiguranika, odnosno najslabijih među nama, a to su osobe s invaliditetom. Sigurno da su osobe s Down sindromom nepravedno i nepravilno izuzete i to će u najkraćem roku ispravljeno, poručila je ministrica Šikić.

Inače, na početku i današnje sjednice Hrvatskog sabora, reagiralo je više zastupnika na uskratu mjesečne naknade roditeljima djece s Downovim sindromom.  Ines Strenja Linić iz MOST-a kazala je da nema dovoljno vještaka koji bi trebali provesti vještačenje djece. Poručila je da su sazvali sastanak s nadležnim udrugama i da će se ići u izmjene uredbi i riješiti napravljeni propusti.

U nastavku sjednice Vlade ministar financija Zdravko Marić govorio je o izvršenju Državnog proračuna i primjeni fiskalnih pravila u 2015. godini. Izdvojio je neke glavne makroekonomske pokazatelje, pa je tako naveo da je 2015. godina obilježena rastom od 1,6 posto BDP-a, najviše zbog pozitivnog doprinosa od domaće potražnje. Što se tiče kategorija s proizvodne strane BDP-a, pozitivna kretanja su zabilježena u industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo i posebno turizmu, te robnoj razmjeni, dok je u građevinarstvu zabilježen daljnji pad. Kazao je da je to utjecalo na ukupne prihode državnog proračuna, koji su ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna, nešto više od planiranog, a rashodi su također nešto niži od planiranih, u iznosu od 118,6 milijardi kuna. Deficit iznosi 8,9 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, ali tu treba pridodati rezultat izvanproračunskih korisnika i iznenađujuće dobar rezultat jedinica lokalne uprave, kazao je Marić i dodao da prema ESA metodologiji, deficit iznosi 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto, a dug 86,7 posto BDP-a.

Ministar Marić iznio je i podatke iz Godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2014. godinu, u kojoj je ukupno dodijeljeno 8.6 milijuna kuna potpora, te je udio navedenih potpora u BDP-u iznosio 2,61 posto. Od toga su potpore sektoru industrije i usluga iznosile su 5.5 milijuna kuna, a sektoru poljoprivrede i ribarstva 3.2 milijuna kuna. U ukupnim potporama industriji i uslugama, sektorske potpore imaju udio od 72,4 posto, dok se na horizontalne potpore (uključujući regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini) odnosi udio od 27,6 posto. Unatoč gospodarskoj krizi i većim poteškoćama u poslovanju korisnika i smanjenim proračunskim mogućnostima, vidljiv je manji rast dodijeljenih potpora u 2014. godini u odnosu na 2013. godini. Ministar je istaknuo da je potrebna promjena trenda te se u Vladinoj strategiji veći naglasak stavlja na horizontalne „dobre potpore“, a manji na sektorske.

O Interpelaciji o radu Vlade  na području radnog zakonodavstva, a vezano za rad na određeno vrijeme, koju je podnijelo 16 saborskih zastupnika, govorila je ministrica Šikić. Kazala je da prijedlozi Interpelacije nisu prihvatljivi, jer je to jedan od fleksibilnih oblika rada, koji poslodavcima u većoj mjeri omogućava eksternu fleksibilnost i mogućnost brze prilagodbe potrebama na tržištu, te predstavlja iznimku  od ugovora o radu na neodređeno vrijeme, koja uvijek mora biti opravdana objektivnim razlogom. Kazala je da se trendovi zapošljavanja trebaju sagledati u cijelosti, pa prema evidencijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2015. godinu, broj osiguranika na neodređeno vrijeme iznosio je 75,47 posto, a na određeno 24,53 posto. Također je istaknula da se radom na određeno vrijeme smanjuje nezaposlenost i rad na crno, a da udio zaposlenih na određeno vrijeme raste po približno istim stopama kao što raste i ukupna zaposlenost, a na taj udio utječe i sve veći opseg sezonskog zapošljavanja.

izvor: vlada.gov.hr