Problemi Slavonije i kako ih riješiti bili su tema gostovanja ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac u Dnevniku Nove TV.
Projektom Slavonija planira se do 2020. godine u pet slavonskih županija plasirati 2,5 milijardi eura iz europskih fondova, istaknula je ministrica Žalac.
Intervju s ministricom prenosimo s portala Dnevnik.hr
Ministrice, i sami ste rekli, tri ministarstva najbitnija za Slavoniju vode upravo Slavonci – to su dakle vaše ministarstvo, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija. Pa zašto nam je Slavonija onda tako siromašna?
To je zapravo nebriga već dugi niz godina, možemo govoriti da se u Slavoniju praktički od rata nije dovoljno ulagalo. Niti je Vlada imala učinkovite mjere koje bi učinile nešto na tom prostoru, niti smo EU fondovima učinili nešto, upravo zbog siromaštva i nemogućnosti pripreme tih projekata. Mislim da ćemo kroz projekt Slavonija sigurno nešto učinitiu narednom razdoblju, kako smo i najavili, a isto tako smo sebi postavili za cilj mjerljive indikatore i jednu tablicu projekata koju će i mediji i naša javnost moći pratiti, o onome što smo si zacrtali kao cilj i onome što smo proveli u djelo.
Slavonci bi htjeli projekte, ali nemaju početni kapital. Kakvi su uvjeti natječaja za novac iz europskih fondova?
Uvjeti su bili poprilično teški. Mislim da smo puno učinili u prošloj godini. Bilo je pripremljenih projekata, ali natječaja nije bilo. Ovu financijsku perspektivu 2014. – 2020. počeli smo koristiti praktički prošle godine, s obzirom da dvije godine kasne objave natječaja. Puno ima olakšavajućih okolnosti u odnosu na ranije, natječaji su na hrvatskom jeziku, evaluacijski postupci su puno kraći. Po prijavi projekta treba nam 90 do 120 dana najduže, za razliku od proteklih godina, da se ti isti projekti evaluiraju. Važno je i da javnost zna taj fiskalni kapacitet za pripremu projekta; primjerice, ako općina ima samo milijun kuna proračuna, a mora pripremiti višemilijunske projekte da bi razvila svoj kraj. Upravo iz tog razloga osnovali smo Fond za regionalni razvoj u mandatu ove vlade, kojim želimo pomoći i u pripremi i u pretfinanciranju projekata, kako bismo tom problemu doskočili i na vrijeme pripremili sve ono što bismo financirali iz fondova EU-a.
Tko se sve može javiti na natječaje? Ima li već zainteresiranih?
Ima, dakako. Mene jako veseli da na sve one natječaje koji su upravo upućeni lokalnoj i regionalnoj razini imamo tri puta više prijava projekata nego što je dostupnih sredstava. To ćemo naravno riješiti još jednim valom objave natječaja. Mogu se prijaviti svi korisnici, pozivam javnost da se javi na web-stranicu Strukturnih fondova, na kojoj mogu pratiti sve natječaje iz svih operativnih programa.
Kada će prvi natječaji za te dvije i pol milijarde eura?
Ti natječaji već su u tijeku. Što se tiče projekta Slavonija, mi smo rekli praktički što to znači: iz postojećih operativnih programa i programa ruralnog razvoja posebnim ćemo i mjerama za prvu i drugu skupinu po indeksu razvijenosti – to su oni najnerazvijeniji – dodatnim bodovanjem i kriterijima omogućiti da se mogu javiti na natječaje koji su nam na raspolaganju. Mislim da je to jedan dobar put i da ćemo konačno prioritete i mjere na lokalnoj i regionalnoj razini uvažavati i na onoj nacionalnoj,
Ukratko, što se sve planira obnoviti i izgraditi tim novcem?
Tim se novcem planira obnoviti i izgraditi vrtiće, kroz program ruralnog razvoja centre kompetencija, poduzetničke inkubatore, ulagati u nove tehnologije malih i srednjih poduzeća, dakle, riječ je o širokom spektru projekata iz svih tematskih ciljeva operativnih programa koji su nam sada na raspolaganju. Praktički sve što je u strategiji Europa 2020.
Koliko bi se radnih mjesta moglo otvoriti ovim projektom?
Mi sad u ovom trenutku ne možemo procijeniti jer smo tek na početku i moramo vidjeti na koji način ćemo, i kroz Savjet koji je osnovan na sjednici Vlade jučer, dogovarati s regionalnom i lokalnom razinom sve one projekte koje treba iz njihovih strateških dokumenata povezati s izvorima financiranja.
Kad bismo mogli očekivati neke prve konkretne, vidljive rezultate?
Već ih imamo. Mi smo 2,5 milijarde eura koje iz projekta Slavonija planiramo uložiti na području pet slavonskih županija koje sigurno zaostaju u razvoju u odnosu na druge dijelove Hrvatske, na tri posto ugovorenosti i 550 milijuna kuna vrijednosti projekata. Tu je i bolnica u Slavonskom Brodu i bolnica u Vukovaru, a u ovoj godini ide i navodnjavanje, odnosno ugovaranje. To je jako važno za poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačku industriju u narednom razdoblju, tako da ćemo i to financirati.
Koliko Hrvatska plaća članarinu u Europskoj uniji, a koliko godišnje “povuče” novca? Jesmo li u plusu ili minusu?
Evo, prvi put u 2016. godini, kad bismo je zaključili s 31. 12., možemo reći da smo neto primateljica europskih sredstava, jer smo duplo više primili sredstava nego što smo ih uplatili. Dobili smo 6,3 milijarde kuna, a 3,3 milijarde kuna uplatili. Ono što je najvažnije reći za 2016. godinu, devet milijardi kuna smo isplatili iz europskih sredstava. To veseli, a zacrtali smo si da ćemo u ovoj godini biti još bolji.
izvor: dnevnik.hr