Mogu li stranci, maloljetnici i umirovljenici zaista riješiti problem manjka radne snage?

Mogu li stranci, maloljetnici i umirovljenici zaista riješiti problem manjka radne snage?

Hrvatska gospodarska komora predlaže rješavanje gorućeg problema manjka radne snage liberalizacijom uvoza radne snage i dopuštanjem rada maloljetnika i umirovljenika, no stručnjaci sumnjaju u uspjeh takvih mjera.

Na vrhuncu ovogodišnje turističke sezone kulminira i kriza izazvana manjkom radne snage na hrvatskom tržištu rada. Kvalificiranih radnika, međutim, ne nedostaje samo turizmu, nego i drugim djelatnostima, poput građevine, ugostiteljstva, zdravstva, i to unatoč činjenici da je na burzi rada i dalje oko 170 tisuća nezaposlenih. Samo turizmu nedostaje oko tri tisuće radnika, a građevinskom sektoru njih oko dvije tisuće, zbog čega je upitno sudjelovanje hrvatskih tvrtki u velikom investicijskom ciklusu, čije je pokretanje planirano najesen.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) stoga predlaže hitnu liberalizaciju uvoza radne snage, ali i omogućavanje rada maloljetnika i umirovljenika, bez gubitka prava na mirovinu. Komentirajući taj prijedlog za DW sociolog Teo Matković izražava sumnju da bi to znatnije povećalo inače nisku radnu aktivnost mladih, a posebice starijih, upozoravajući da bi to istodobno “otvorilo nove rizike”. Ovaj stručnjak mlađe generacije, koji se godinama bavi tržištem rada i zapošljavanjem, ističe da je rad učenika i studenata vrlo povoljan za poslodavce, ali podsjeća da je rad mlađih od 15 godina zabranjen međunarodnim konvencijama, dok je kod mlađih od 18 potrebno staviti naglasak na njihov interes i zdravlje, kao i obrazovanje. Stoga bi, smatra, omogućavanje njihova rada koji sat više navečer tek neznatno pomoglo ponudi rada na tržištu.

Kada je pak riječ o umirovljenicima, Matković podsjeća da je korisnicima starosne mirovine, ali ne i korisnicima prijevremene ili invalidske mirovine, rad do pola radnog vremena omogućen od 2014. godine. Zato se pribojava da bi omogućavanje rada prijevremeno zaposlenima moglo rezultirati masovnim egzodusom u prijevremenu mirovinu zaposlenika koji bi nastavili raditi. “Elegantnije bi bilo omogućiti zaštitu radnog odnosa i osobama starijim od 65 godina, ali uz zadržavanje prava umirovljenja”, predlaže naš sugovornik.

HGK predlaže i potpuno napuštanje sadašnjeg sustava u kojem se jednom godišnje procjenjuje potreba za stranom radnom snagom i uvođenje slovenskog modela, koji omogućava zapošljavanje stranih radnika svaki put kada se dokaže da na tržištu nema raspoložive radne snage. Matković se slaže da sustav godišnjih kvota nije učinkovit ni u identificiranju potreba niti u alociranju dozvola prema poslodavcima, potvrđujući da je taj sustav “potpuno neadekvatan u situaciji kada 50-tak tisuća radnika godišnje odlazi u inozemstvo”.

Ekonomist Ljubo Jurčić ključan problem u vezi s nedostatkom radne snage pronalazi u “nepostojanju aktivne, konzistentne i Hrvatskoj prilagođene ekonomske i socijalne politike, koja bi izgradila sustav kojim će zaposliti svoje građane”. “Hrvatska je katastrofa u tome što obrazovani hrvatski građani odlaze u inozemstvo jer struktura gospodarstva ne odgovara njihovom obrazovanju, dok se u Hrvatskoj govori da obrazovanje nije dobro, premda vidimo da oni koji kod nas ne mogu naći posao izvan Hrvatske odmah dobiju posao”, podvlači Jurčić.

izvor: poslovnipuls.com

Ostavi svoj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

11 + sixteen =