Hrvatska će u prosincu sedmi put birati na predsjedničkim izborima, a malo je vjerojatno da će u prvom krugu izabrati, tako da ćemo predsjednika ili predsjednicu dobiti 2020. Dnevnik Nove TV posljednja je dva dana, nakon što su svoje kandidature istaknuli Miroslav Škoro i Zoran Milanović, proveo prvo veliko istraživanje raspoloženja birača na uzorku od 1000 ispitanika
A u tom prvom izbornom krugu, prema trenutačnom raspoloženju birača iskazanom tijekom istraživanja, najviše bi glasova, njih 37,1%, dobila dosadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, nakon koje slijedi bivši premijer Zoran Milanović s osvojenih 31% naklonosti birača, dok se na trećoj poziciji nalazi pjevač, ekonomist i bivši saborski zastupnik Miroslav Škoro s trenutačnom potporom od 19,5%.
Četvrto mjesto u poretku pripalo je bivšem sucu zagrebačkog Trgovačkog suda i odnedavno novom europarlamentarcu Mislavu Kolakušiću za kojeg se izjasnilo 6,4% anketiranih.
Donedavna saborska perjanica Živog zida Ivan Pernar u ovom trenutku u utrci za Pantovčak može računati na 3,1% glasova. Ostali kandidati dobivaju 2,8%. No, uzmemo li u obzir posljednje redovito istraživanje Crobarometara, koje objavljuje Dnevnik Nove TV, a provodi se od 1. do 20. u mjesecu, kada službenih objava kandidatura još uvijek nije bilo pa se u istraživanje uključilo 12 potencijalnih pretendenata na Pantovčak, onda se vidi da je predsjednica s tada osvojenih 36% glasova ostala na istom, ali su zato sada znatno “narasli” Milanović, jer je u prvotnoj anketi dobio 21% potopre, te Škoro koji je tada dosegao do 12%. Samo jedan postotak manje (11%) tada je imao Kolakušić, dok je najnovije istraživanje pokazalo Kolakušićev pad nakolonosti kod birača. Znači, Grabar Kitarović stagnira i vodi, Milanović i Škoro “rastu”, a Kolakušić “pada”.
Dođemo li do rezultata za drugi izborni
krug, onda bi, uđu li u njega Grabar-Kitarović i Milanović, iz tog sraza
kao pobjednica izašla – predsjednica, s potporom od 56,1% prema 35,9%
koliko bi osvojio Milanović. Predsjednica bi u drugom krugu pobijedila i
Škoru, i to s nešto malo manjim omjerom, 50,2% prema Škorinih 35,5%.
No, dođe li u drugom izbornom krugu do “predsjedničkog” okršaja između Milanovića i Škore bila bi to najzanimljivija borba, jer bi tada Škoro dobio 48,6% glasova birača, a Milanović 41,1%. Maksimalna pogreška uzorka u ovom istraživanju iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge predsjedničkih kandidata 3,8%.