Na današnji datum, 15. siječnja 1992. hrvatsku su neovisnost zajedno priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom. Tog 15. siječnja 1992. kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.
U povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske na Oltaru domovine na Medvedgradu vijence su položili predsjednik Vlade Andrej Plenković, te izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Ines Strenja Linić. Premijer Plenković položio je vijence i na Mirogoju, kod Zida boli, Središnjeg križa te na grob Franje Tudjmana.
“Zahvaljujem vizionarskoj i državničkoj politici prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je u izrazito nepovoljnim i kompliciranim međunarodnim okolnostima iznašao, sa svojim suradnicima, prije više od 25 godina pravi način da dođemo do međunarodnog priznanja tadašnjih zemalja članica Europske zajednice. Sretni smo da smo pripadnici one generacije hrvatskog naroda koji uživa u slobodi, samostalnosti i neovisnosti. Prisjećamo se trenutka kada je tadašnjih 12 članica Europske zajednice, zajedničkom odlukom priznalo Hrvatsku i upravo podatak da zbog toga obilježavamo ovaj dan, govori o tome koliko je Hrvatska težila europskim vrijednostima slobode, demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, svemu onome što smo u dva i pol desetljeća nakon toga, transformacijama našeg pravnog sustava, političkog sustava uspjeli ostvariti i članstvom u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu”, rekao je premijer Plenković i još jednom zahvalio svima koji su dali svoj život za Hrvatsku.
Na pitanje je li Hrvatska danas onakva država kakvu su željeli hrvatski branitelji, Plenković je istaknuo da je Hrvatska slobodna zemlja, “zemlja koja je ostvarila sve svoje nacionalne zadaće. Danas je, među ostalim, i dan kojega obilježavamo posljednjih 19 godina, od mirne integracije hrvatskog Podunavlja 1998. godine. Tada smo zaokružili našu teritorijalnu cjelovitost, spojili sve ključne standarde koji postoje među najrazvijenijim dijelovima svijeta”, rekao je Plenković te dodao da je “odgovornost na novim generacijama, svakoj novoj hrvatskoj Vladi, svakom novom sazivu Hrvatskog sabora da unapređuje društvo, gradi sustav političke stabilnosti, pravne sigurnosti i gospodarskog rasta, i ono što je jako važno – društvene solidarnosti i pravednosti.”, istaknuo je premijer.
U zagrebačkoj katedrali održana je misa zahvalnica koju je predvodio kardinal Josip Bozanić, koji je u propovijedi istaknuo kako je priznanjem Hrvatske završeno razdoblje dvostrukoga neuspjelog eksperimenta s jugoslavenskom državom. Uz ostalo, osvrnuo se i na današnje vrijeme, važnost obitelji, vjere, odgoja i obrazovanja mladih. Uz mnoštvo građana, na misi su bili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Božo Petrov.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je kako je 15. siječnja 1992. slavan dan u hrvatskoj povijesti, datum kojemu je doprinos dao svaki državljanin i državljanka RH i svi pripadnici nacionalnih manjina koji su branili našu zemlju. Odala je posebno poštovanje prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu čija nas je vizija i hrabro, kako je rekla, “povela u ostvarivanje onog u što je malo tko vjerovao – konačne pobjede”. “Gledamo u to kakvu Hrvatsku želimo – prva nam je zadaća osigurati dobrobit mladih u Hrvatskoj. Imamo, slavnu prošlost, geografski položaj, prirodne resurse i što je najvažnije – marljive i dobre ljude. Idemo to iskoristiti u gradnji bolje budućnosti za sve”, poručila je predsjednica. “Nastavit ćemo graditi dobrosusjedske odnose, ali također nećemo dopustiti nikome da revidira našu prošlost i etiketira Hrvatsku raznim imenima. Hrvatska je država koja mora biti država zajedništva”, dodala je Grabar-Kitarović. Svoje je obraćanje završila riječima: “Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska”.