Orešković se sastao s predstavnicima sindikata

Orešković se sastao s predstavnicima sindikata

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković sastao se prvi put s čelnicima četiriju sindikalnih središnjica kako bi započeli socijalni dijalog o brojnim gospodarskim i socijalnim pitanjima koja treba rješavati nova Vlada.

Predstavnici središnjica sindikata su vrlo zadovoljni sastankom s premijerom i ministrima gospodarstva, financija i rada – zovu ga prekretnicom nakon četiri “monološkog diktata” prošle Vlade.

Ozren Matijašević je rekao da je na sastanku ukazao na paralizu donošenja poslovnih odluka, zbog čega se nastavlja rasapa u gospodarstvu i zatražio je što ranije stavljanje u funkciju nadležnih državnih tijela.

“Otvorio sam nekoliko problema. Prvo, da se riješi slučaj TLM-a i slovenskog intestitora Inpola. Otvorio sam i pitanje svih pitanja – 1.201 radnika koji, temeljem priznatih radničkih potraživanja, ne mogu dobiti plaće, jer u privremenom financiranju u agenciji nisu osigurana sredstva. Otvorio sam i spornu situaciju s ministrom gospodarstva”, kazao je Matijašević, dodajući da među sindikatima postoji volja da se to istjera na čistac.

“U medijima se piše da je zbog krađe ostao bez posla na jednom od prethodnih radnih mjesta. Volio bih vjerovati da to nije istina i očekujem argumentiran demantij. Ako je to istina, on nema moralni integritet za rješavnje problema u svom resoru”, kazao je Matijašević, navodeći da u ime javnosti očekuje konkretan, argumentiran odgovor. Upitan je li premijer Tihomir Orešković demantirao napise o krađi stiropora, odgovara: “Ne.”

S premijerom su, kazali su sindikalci novinarima, razgovarali o makroekonomiji – smanjenju deficita i javnom dugu te rezanju materijalnih prava. Posebno su naglasili potrebnu tripartitnog razgovora aktera Gospodarsko-socijalnog vijeća, sastavljenog od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca.

Matijašević navodi i da su govorili aktiviranju zapuštene državne imovine.

“Vrijednost imovine koju žele staviti u funkciju je 500 milijuna eura, što je minoran postotak uzme li se u obzir da država raspolaže imovinom vrijednom 30 mlrd. eura. To bi se koristilo za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, gospodarstva, želi se potaknuti investicijski ciklus. Svi se nadaju boljem kred rejtingu i jeftinijem novcu zaduživanje, nadam se, realnog sektora, da doživimo porast investicija, a ne bijeg investitora iz zemlje”, ustvrdio je Matijašević.

Nema još dogovora oko “kriznih” 6 posto

Što se tiče uskrate materijalnih prava državnih i javnih službenika, koja su skresana zbog gospodarske krize te je za njihovo vraćanje postavljen uvjet rast BDP-a od dva posto, sindikati su kazali da će se o tome tek pregovarati.

“Vraćanje 6 posto plaće također traži nastavak razgovora o pitanjima koja su temeljna i za donošenje proračuna za ovu godinu. Očekujemo da će se okrenuti dijalogu, da će se sindikate pozivati da daju stavove. Sve drugo bi bilo ispod očekivanja od Vlade”, poručio je, pak, Krešimir Sever.

“To pitanje će vrlo skoro biti predmet naših sastanaka. Odgovoreno mi je da će na bar jednom ili dva sastanka biti premijer, jer je problem složen i delikatan”, kazao je Ribić. Prozvao je i bivšeg ministra rada Miranda Mrsića koji je uveo uskratu prava za javne, ali ne i državne službenike, jednostranim raskidom kolektivnim ugovora, nazvavši to “dijaboličnim činom”, nevjerojatnom aljkavošću i bezobrazlukom.

Predsjednik Samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel rekao je novinarima uoči sastanka kako ne očekuje previše jer je sastanak formalne naravi.
Podsjetio je da je SSSH prije 12 dana zatražio formalni sastanak vezan uz više od 100 tisuća radnika u privatnom sektoru i uz konkretno rješavanje njihovih problema.
„Danas očekujem samo da se dogovorimo oko konkretnog termina kada ćemo rješavati probleme Petrokemije Kutina i TLM-a Šibenik i kada će se postaviti strukture na razini svih ministarstava kako bismo mogli rješavati probleme i inicirati Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) jer već vidimo da su se počeli donositi zakoni mimo njega, a to tako neće ići“, poručio je Novosel.
Upitan hoće li na sastanku biti riječi i o sindikalnom zahtjevu za povećanje osnovice plaća od šest posto Novosel je rekao kako su pozvani na sastanak bez dnevnog reda i saznanja s kim će, osim s premijerom, razgovarati pa je to teško za sada reći, rekao je Novosel.
Očekuje se da bi jedna od tema razgovora mogao biti prijedlog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža u državnim i javnim službama.
Rasprava o prijedlogu Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, o kojoj je trebalo biti riječi u srijedu na saborskom Odboru za zakonodavstvo, odgođena je do dorade tog zakona.Prema prijedlogu, uskrata povećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža državnim i javnim službenicima za 4, 8 i 10 posto za 20, 30 i 35 godina radnog staža zaposlenima u državnim i javnim službama trebala se produljiti na ostatak godine.
Stoga su iz sindikata tih službi izrazili očekivanje kako će ih premijer pozvati na razgovor kako bi se pronašlo prihvatljvo rješenje.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić već je ranije upozoravao da se mora riješti problem povećanja osnovice za plaće za šest posto svi zaposlenim u javnim i državnim službama budući se očekuje gospodarski rast u posljednja dva kvartala veći od dva posto.
Iz Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) prosvjedovali su prošli tjedan jer Vlada nije udovoljila njihovu zahtjevu da se Agenciji za zaštitu radničkih potraživanja žurno odobre sredstva za isplatu minimalnih plaća za 1410 radnika, čiji su poslodavci blokirani.
U sindikalnom izaslanstvu su predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel, predsjednik Matice hrvatskih sindikata (MHS) Vilim Ribić i predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević. (N1)
FOTO/Večernji list