Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena u svibnju je uz blago ubrzanje pada bila na razini od -1,8 posto (u odnosu na godišnji pad od 1,7 posto u travnju). Time je, s povremenim prekidima, nastavljen trend koji traje od veljače 2014. godine.
Pad cijena na godišnjoj razini potaknut je padom u kategoriji prijevoza (7,7 posto) koji je podržan padom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (13,5 posto). Dodatno, negativan doprinos kretanju cijena došao je i od nižih cijena hrane koji u strukturi indeksa potrošačkih cijena čine 25,12 posto, a zabilježen je godišnji pad cijena od 0,6 posto.
Pad cijena bilježi i kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (3,3 posto) koja u strukturi indeksa potrošačkih cijena čini 17,05 posto, potaknut padom cijena plina od 20,3 posto. Kategorije obrazovanja, komunikacija i rekreacije i kulture također su zabilježile godišnji pad koji redom iznosi 0,9 posto, 3,3 posto te 1,4 posto. Snažniji pad cijena zaustavljen je godišnjim rastom cijena u kategoriji zdravstva (1,1 posto) te restorana i hotela (1 posto). Kad iz indeksa potrošačkih cijena isključimo volatilne komponente cijena energije i prehrane koje u košarici potrošačkih cijena čine preko 55 posto, temeljna godišnja stopa inflacije u svibnju bilježi godišnji rast od 0,1 posto.
Na mjesečnoj je razini zabilježen rast potrošačkih cijena za 0,2 posto. Rastu cijena na mjesečnoj razini ponajviše je pridonio rast cijena hrane i bezalkoholnih pića od 1 posto podržan rastom cijena hrane od 1,1 posto. Dodatno mjesečni rast cijena bilježe i cijene prijevoza (1 posto) podržane rastom cijena u zračnom prijevozu (2,9 posto) te mjesečnim rastom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (1,9 posto).
“I u nastavku godine uz uvezene deflatorne pritiske, izostanak inflatornih pritisaka trebao bi biti dodatno podržan i administrativnim smanjenjem cijene plina od 1. travnja 2016. godine, što će biti vidljivo u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Snažnije inflatorne pritiske za sad ne očekujemo ni od strane domaće potražnje budući da je ona još uvijek potisnuta nedovoljnim oporavkom tržišta rada. S druge strane, očekivani porast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima (prema kraju godine) uz bazni učinak mogao bi ublažiti deflacijske pritiske”, ocjenjuju analitičari Raiffeissen Bank.