Europska komisija u zimskim ekonomskim prognozama povećala je procjene rasta hrvatskoga gospodarstva, za prošlu godinu +2,8 posto, a za ovu godinu 3,1. Očekuju znatan rast investicija, smanjenje nezaposlenosti i javnog duga. S ovim postocima Hrvatska je na visokom šestom mjestu od 28 članica, ispred nje su Rumunjska, Mađarska i Poljska, članice s istoka, te Malta i Luksemburg.
Za premijera Andreja Plenkovića to je dobra vijest. Drago mi je da se procjene EK podudaraju s brojnim projekcijama i procjenama koje smo radili prilikom izrade proračuna za 2017., projekcijama za 2018. i 2019. Nastavit ćemo rad na fiskalnoj konsolidaciji, poticati sve što utječe na rast i razvoj i drago mi je da se procjene EK uglavnom podudaraju s našima, izjavio je premijer Plenković. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić pozitivne prognoze Europske komisije vidi kao prepoznavanje postojećih pozitivnih trendova u gospodarstvu, a isto tako i brojnih mjera koje Vlada već donjela a koje su usmjerene na jačanje i osnaživanje gospodarskog rasta. Uz Mađarsku, za Hrvatsku je u odnosu na prethodne projekcije iz studenog, najviše napravljena korekcija na bolje, što je sigurno jedno priznanje u odnosu na očekivanja, izjavio je ministar financija Zdravko Marić.
Komisija je prošle jeseni projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto. “Ekonomski oporavak se ubrzao 2016. godine. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2016. na godišnjoj razini od 1,7 posto bio je veći od očekivanog. Sve komponente domaće potražnje pridonijele su dobrim snažnim rezultatima. Dok je izvoz roba doživio privremeno usporavanje, izvoz usluga je skočio je za 3,5 posto na godišnjoj razini zahvaljujući još jednoj snažnoj turističkoj sezoni. Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesječju 2016. godine, ali sve u svemu očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za solidnih 2,8 posto u 2016. , ubrzanje rasta 2017. i usporavanje nakon toga. Snažni zamah rasta u drugoj polovini 2016. produljit će se tijekom 2017. i dobiti dodatni poticaj zbog vladine ekspanzivne fiskalne politike”, navodi Komisija u svojim prognozama.
Komisija očekuje rast potrošnje u Hrvatskoj ove godine od 3,4 posto, posebice zbog smanjenje poreza. Također se očekuje rast korporativnih investicija zbog velike likvidnosti i povoljnih financijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju. Fondovi EU-a također bi trebali dati dodatni poticaj javnim investicijama. Javna potrošnja trebala bi skromnije rasti, ali se očekuje da će ukupna domaća potražnja potaknuti rast realnog BDP-a. Komisija očekuje nešto sporiji rast izvoza, posebice usluga, dok će snažna domaća potražnja poticati rast uvoza. Komisija predviđa manji proračunski manjak te daljnje smanjenje javnog duga. Očekuje se da će deficit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a. Rast deficita predviđa se zbog smanjenja poreznih prihoda. Očekuje se da će izravni učinak na porezne reforme na prihode od poreza iznositi 0,6 posto BDP-a ove godine, a sljedeće 0,2 posto.
Nastavlja se i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u te se za prošlu godinu taj udjel projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto. Očekuje se smanjivanje stope nezaposlenosti u prošloj godini na 12,8 posto, i to zbog smanjenja radne snage, ali i povećanja zaposlenosti. Komisija za ovu godinu predviđa stopu nezaposlenosti od 10,8 posto, a sljedeće od 9,3 posto. Stopa zaposlenosti trebala bi prošle godine rasti 1,9 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće 1,6 posto. Nakon tri godine deflacije, EK procjenjuje ove godine stopu inflacije od 1,7 posto, a u idućoj od 1,6 posto.