Krajem veljače u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 289.429 nezaposlenih, što je 3.807 osoba ili 1,3 posto manje u odnosu na siječanj i prvi pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini nakon pet mjeseci rasta. Na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču prošle godine, broj nezaposlenih smanjen je za 12,2 posto ili 40.322 osobe.
Na mjesečnoj razini, pak, ovo je prvi pad broja nezaposlenosti od kolovoza prošle godine. Pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini može se pripisati i početku sezonskog zapošljavanja ponajprije u turizmu s obzirom da ove godine uskrsni blagdani padaju relativno rano odnosno krajem ožujka.
Smanjenje broja nezaposlenih nastavlja se i u ožujku, jer dnevni podaci s internet stranice HZZ-a pokazuju da je trenutačni broj nezaposlenih 285.416 osoba, što je 4.013 osoba manje nego krajem veljače, a objavljeno je 15.969 slobodnih radnih mjesta. Po podacima HZZ-a, ukupno je tijekom veljače iz evidencije nezaposlenih izašla 25.231 osoba, što je 8,5 posto više nego u veljači prošle godine.
Iako se broj nezaposlenih smanjuje na godišnjoj razini posljednje dvije godine, on ne pokazuje pravu sliku dinamike tržišta rada budući da je pad nezaposlenosti bio pod snažnim utjecajem administrativnih promjena na HZZ-u i ekonomske emigracije. No, i u takvim okolnostima, dinamika pada nije bila dostatna da se anulira višegodišnji rast iz prethodnog razdoblja te je broj nezaposlenih trenutno viši za 33,1 tisuću nego 2008. godine. Pod pretpostavkom održanja prosječne godišnje stope (-10,5 %) koja je ostvarena u posljednja 23 mjeseca (što je malo vjerojatno), do kraja godine broj nezaposlenih i dalje ne bi pao ispod razine iz 2008. godine. S druge strane, smanjenje nezaposlenosti ne znači mnogo ako se paralelno ne oporavlja zaposlenost i aktivnost, koje su zasad, prema registriranim podacima, na najnižim povijesnim razinama.
Uz blagi rast BDP-a koji za ovu godinu ne očekujemo iznad razine prošlogodišnje dinamike (1,6 posto), teško je očekivati i relevantnije pomake na tržištu rada koje je opterećeno i strukturnim slabostima (neusklađenost kvalitete ponude i potražnje za radom), emigrantskim pritiscima te nepovoljnim demografskim značajkama.