SOFIJA – Drugi dan službenog posjeta Republici Bugarskoj, Predsjednica Kolinda Grabar Kutarović počela je u Bugarskoj trgovinskoj i industrijskoj komori. U kontekstu jačanja gospodarske suradnje između dvije zemlje, predsjednica Grabar-Kitarović i bugarski predsjednik Plevnelijev obratili su se sudionicima bugarsko-hrvatskog gospodarskog foruma.
Naglasili su postojanje velikih potencijala za gospodarsku suradnju koji do danas nisu iskorišteni u zadovoljavajućoj mjeri. Predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je potrebu zajedničkog jačanja obaju gospodarstava kroz pojačanu trgovinsku razmjenu, zajednički nastup na trećim tržištima i jačanje konkurentnosti te pojačana ulaganja koja su do danas gotovo zanemariva. Naveden je i bugarski primjer izrazito učinkovitog korištenja sredstava Europske Unije te činjenica kako Hrvatska iz njega može puno naučiti. Dodatno je naglašena nelogičnost slabe prometne povezanosti te su, u tom smislu, predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Plevnelijev naglasili potrebu osiguravanja novih intermodalnih poveznica Hrvatske i Bugarske, od direktnih zračnih linija do cestovnih i plovnih transportnih rješenja.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović održala je potom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sofiji predavanje na temu: We All Must Be One at the Table of Solidarity. Kada se razgovara o važnosti europske solidarnosti, željela bih o njoj govoriti u kontekstu triju glavnih pitanja: globalnih sigurnosnih prijetnji i migrantske krize, gospodarske i energetske sigurnosti Srednje Europe i konsolidacije Europe, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. Govoreći o globalnim sigurnosnim prijetnjama i migrantskoj krizi, Predsjednica je istaknula kako treba osuditi sve terorističke akcije te kako moramo biti odlučniji, usklađeniji i učinkovitiji u odgovoru na radikalizam i terorizam, a s druge strane, kako migrante i izbjeglice ne smijemo etiketirati kao terorističku prijetnju. Dosadašnju politiku ocijenila je retroaktivnom koja se bavi učincima, a ne uzrocima krize, a određeni napredak postignut je uspostavljenom suradnjom i dijalogom uzduž tzv. „Balkanske rute“. Kazala je kako se Europska solidarnost ne može tretirati kao prazna fraza već nešto što i dalje moramo provoditi, jačati i željeti, ne samo zbog nas, nego i zbog budućih naraštaja.
Predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako se s globalnim sigurnosnim izazovima možemo nositi diplomacijom, obranom od terorizma i razvojnom pomoći. Obrana od terorizma nužna je i treba biti dobro usklađena, a kroz diplomatske mjere moramo zajednički djelovati, kazala je. Isto tako, uzroke krize, siromaštvo, nepismenost, nejednakost, nedostatak tolerancije, diskriminaciju manjina, žena i djece moramo ukloniti ciljanom i planiranom razvojnom pomoći.
Nadalje, govoreći o ekonomskoj i energetskoj sigurnosti Srednje Europe, Predsjednica se osvrnula na Inicijativu Jadran-Baltik-Crno more koja se temelji na nadogradnji postojećih veza te jačanju međupovezanosti u svim područjima od uzajamnog interesa. Izrazila je uvjerenje kako se kroz ponovno oživljavanje srednjoeuropskih povijesnih veza mnogo toga može postići u gospodarstvu, kulturi, trgovini i turizmu. Jačanje već postojećih veza unutar Srednje Europe ključno je za naše zajedničke napore u rješavanju gospodarskih trendova i novih sigurnosnih izazova, kazala je i dodala kako je to još jedan način jačanja cjelokupne političke, gospodarske, energetske, infrastrukturne i sigurnosne suradnje u Srednjoj Europi.
Naglasila je kako će ova neformalna platforma povećati političku podršku konkretnim projektima u Srednjoj Europi, projektima za spajanje plinovoda i naftovoda, izgradnju elektrana i energetskih skladišnih postrojenja i integraciju energetskog tržišta. Uz poboljšanu infrastrukturu i energetsku sigurnost, srednjoeuropske bi države mogle stvoriti zajednička tržišta i znatniju gospodarsku razmjenu, što bi povećalo konkurentnost unutar EU-a i na svjetskom tržištu, kazala je.
Kad govorimo o jačanju Europe, gospodarski i sigurnosno, moramo govoriti i o Jugoistočnoj Europi i daljnjem proširenju Europske unije. Ali ja o tome ne razmišljam kao o proširenju nego o konsolidaciji cijele Europe, kazala je Predsjednica. Dodala je kako su neke od zemalja koje teže članstvu ključne u upravljanju problemom migranata te kako ne možemo dopustiti da ih izgubimo u procesu konsolidacije EU-a. Cijela Europska unija bit će mnogo jača, sigurnija i stabilnija s njima kao punopravnim članicama, istaknula je Predsjednica i dodala kako ih moramo ohrabriti da nastave potrebne reforme, a sa svoje strane, u tom procesu ostati dosljedni i pravedni, jer konsolidirana Europa bit će jača Europa.
Zbog novih sigurnosnih izazova s kojima smo danas svi suočeni, napose nedavnih terorističkih napada, prekograničnih ugroza ekstremizma i problema migranata, moramo zajednički raditi na konsolidaciji Europe. To se može postići samo povećanom suradnjom i ponovnim oživljavanjem naše predanosti zemljama Jugoistočne Europe, naglasila je Kolinda Grabar Kitarović. Predavanje je završila uvjerenjem kako europska obitelj ne samo da treba zajedno sjediti za stolom solidarnosti, nego treba ostati ujedinjena i djelovati kao jedno.
Nakon predavanja posvećenog europskoj solidarnosti na Sveučilištu “Svetog Klimenta Ohridskog” predsjednica Grabar-Kitarović susrela se sa studentima hrvatskog jezika te održala sastanak s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom Narodnog sobranja Ceckom Cačevom, a nakon toga susrela se s predstavnicima hrvatske zajednice u Bugarskoj.