Premijer Orešković s braniteljima: ‘očekujem da će Srbija poštivati uvjete za nastavak pregovora s EU’

Premijer Orešković s braniteljima: ‘očekujem da će Srbija poštivati uvjete za nastavak pregovora s EU’

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković sastao se u ponedjeljak, 18. srpnja, s predstavnicima udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Na sastanku su sudjelovali i inoministar Miro Kovač i ministar branitelja Tomo Medved. 

Premijer  Orešković naglasio je da će Vlada učiniti sve u zaštiti nacionalnih interesa i interesa hrvatskih branitelja te kako se današnjim prihvaćanjem Srbija obvezuje na poštivanje zajedničkih dogovorenih stajališta vezanih uz otvaranja poglavlja 23. i 24. pregovaračkog okvira o pristupanju EU. Kazao je kako se nada da neće doći do odstupanja  Srbije od  utvrđenih uvjeta i zajedničkih pozicija te kako Europska unija i Hrvatska dijele zajedničko stajalište da će Srbija pokazati odgovornost i dosljednost u postignutim dogovorima. „Izjave dnevno političke naravi iz Srbije koje su suprotne dogovorenim stajalištima ne pridonose napretku i jačanju Europske Unije te činjenici da se Republika Hrvatska aktivno zalaže za ulazak zemalja jugoistočne Europe u EU“, dodao je Orešković te izrazio očekivanje da će Srbija poštivati uvjete za nastavak pregovora s EU.

Predstavnici Udruga branitelja iz Domovinskog rata upoznati su s Izjavom Republike Hrvatske koja je pročitana u Bruxellesu na Trećem sastanku Međuvladine konferencije EU i Srbije.

Ministar Kovač posebno se osvrnuo na pet ključnih obaveza koje Srbija mora ispuniti unutar poglavlja 23:

1. Srbija mora osigurati prava žrtvama rata i njihov pristup pravdi bez diskriminacije. To znači da, sukladno europskom pravu i standardima, kao i primjenjivim međunarodnim standardima, Srbija mora osigurati naknadu štete svim žrtvama rata za čije su stradanje odgovorna srbijanska državna tijela, službene osobe ili osobe nad kojima je Srbija imala učinkoviti nadzor tijekom oružnog sukoba na području bivše Jugoslavije.

2. Srbija mora izbjegavati sukob nadležnosti pravosuđa i diskriminaciju pravnih sustava u procesuiranju najtežih povreda međunarodnog humanitarnog prava te riješiti sva otvorena pitanja u tom pogledu. To znači da Srbija neće moći samovoljno i protupravno primjenjivati vlastito kazneno zakonodavstvo na državnom području Hrvatske i progoniti hrvatske državljane jer bi takav postupak bio potpuno suprotan preuzetnoj obvezi izbjegavanja sukoba nadležnosti na koji se Srbija obvezala. Srbija mora izmijeniti zakonodavstvo na način da eliminira/stavi van snage čl. 2. i 3. svoga Zakona o organizaciji i nadležnosti organa u postupcima za ratne zločine. Hrvatska će pomno pratiti razvoj Srbije u ovom prijelaznom mjerilu i Srbija bez njegove odgovarajuće primjene neće moći zatvoriti ovo poglavlje, neće moći ući u Europsku uniju.

3. Srbija mora surađivati u utvrđivanju sudbine nestalih osoba ili pronalasku njihovih posmrtnih ostataka, uključivo brzom razmjenom informacija s hrvatskim državnim tijelima.

4. Srbija mora u potpunosti surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, uključivo potpunim prihvaćanjem i provedbom svih njegovih odluka i presuda, što, kako je dobro poznato, trenutno uopće nije slučaj (troje osoba optuženih za nepoštivanje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju čije se izručenje traži, na čemu, kako je također dobro poznato, inzistiraju predsjednik i tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju).

5. Srbija mora provesti postojeći pravni okvir za zaštitu prava manjina, koji osim unutarnjih obveza obuhvaća i međudržavne sporazume o zaštiti manjina koje je sklopila Srbija. To znači da Srbija mora urediti svoj izborni zakon tako da hrvatska manjina dobije zajamčen(e) mandat(e) u Narodnoj skupštini.

Ministar  Medved istaknuo je važnim ukidanje univerzalne jurisdikcije koja proizlazi iz „Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine“ počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije. Naglasio je kako su hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata posebno zainteresirani i za rješavanje pitanja pronalaska nestalih osoba u Domovinskom ratu. „Budući da je Republika Hrvatska morala pri ulasku u Europsku uniju ispunjavati sve postavljene uvjete, tražimo da se na isti način postupa i prema Republici Srbiji“, zaključio je ministar.