Procjena HGK: uskrsna košarica maksimalno do 1600 kuna

Procjena HGK: uskrsna košarica maksimalno do 1600 kuna

Uskrsna košarica iz godine u godinu postaje sve skuplja. Za šunku, jaja, ribu i ostale delicije s blagdanskog stola, treba vam sto kuna više nego prije tri godine. Hrvatska gospodarska komora procjenjuje da će ovogodišnja uskrsna potrošnja biti u skladu s prošlogodišnjom te očekuju da će skromnija košarica iznositi oko 650 kuna, srednja oko 1200, a bogata 1600 kuna.

Više od 42 posto građana za Uskrs će kupovati namirnice iz domaće proizvodnje. Građani iz godine u godinu sve su svjesniji nužnosti kupovanja domaćeg jer tako štitimo naš standard, proizvodnju i radna mjesta, ističe Tomislava Ravlić, pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK i naglašava da je to još jedan od pokazatelja uspješnosti nacionalne akcije Kupujmo hrvatsko koju HGK provodi već 20 godina.

Cijene se razlikuju u vrsti i količini proizvoda, ali i cijeni glavnih proizvoda u košarici. Skromnija košarica će uključivati primjerice srdelice ili oslić za večeru na Veliki petak ili svinjetinu za uskrsni ručak, dok će bogatija košarica uključivati primjerice bakalar za Veliki petak i janjetinu za uskrsni ručak,  kaže Tomislava Ravlić i dodaje da će većina građana, nažalost, jedva uspjeti namaknuti dovoljno financijskih sredstava za skromnu košaricu. Prema procjeni HGK 43 posto građana kupovat će u velikim hipermarketima, 31 posto u manjim prodavaonicama, a njih 26 posto na tržnicama.

I ovo prilikom pozivamo građane da kod kupnje ovog Uskrsa vode računa o potrošnji domaćih namirnica, jer poticanjem domaće industrije zapravo potičemo cjelokupan rast hrvatskoga gospodarstva, poručuje Ravlić.

Blagdani su razdoblja kad se u trgovini troši više nego obično. Uskrs je i početak predsezone. U posljednje dvije godine promet u trgovini na malo u Hrvatskoj kontinuirano raste. U 2015. godini realan promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku je bio oko 2,4 posto veći u odnosu na 2014.  (kada je rast iznosio 0,4 posto). Ipak, djelomično zbog nedostatne domaće potražnje koja je rezultat višegodišnjih negativnih trendova na tržištu rada, razina ovogodišnjega realnog prometa i dalje je niska, odnosno promet je oko 14,4 posto manji u odnosu na 2008. godinu.