Reforma obrazovanja ujedinila ljevicu i desnicu

Reforma obrazovanja ujedinila ljevicu i desnicu

Ukidanje ocjena i općeg uspjeha u prva dva razreda osnovne škole i dva tjedna duža nastava – samo su neke od novosti predviđene novim kurukulumom. Da ima podršku i lijevih i desnih pokazuje i to što je na predstavljanju u ministarstvu obrazovanja uz aktualnog bio i stari ministar

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar i voditelj Ekspertne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Boris Jokić suglasni su da je ta reforma metapolitika i nacionalni projekt koji nadilazi pojedinačne stranačke interese, a suglasni su i u pozivu da se svi, kako pojedinci, tako i institucije, uključe u raspravu.

Rasprava na koju su Šustar i Jokić pozvali danas na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) tim je pozivom i počela. Naime, na konferenciji je predstavljeno i prvih 20 kurikularnih dokumenata što su, osim brojnih nazočnih u ministarstvu, video vezom pratili i brojni stručnjaci.

Voditelj Eksperte skupine iscrpno je govorio o jednogodišnjem radu, predstavio rezultate rada na kojima je, istaknuo je, predano radilo više od tisuću ljudi. Jokić je govorio o okviru nacionalnoga kurikuluma, nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja (rani i predškolski, osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički odgoj i obrazovanja, kurikulumima određenih područja obrazovanja (matematičko, jezično-komunikacijsko, prirodoslovno, umjetničko, društveno-humanističko, tjelesno i zdravstveno i tehničko informatičko), te o kurikulumima međupredmetnih tema, za koje je izrađeno 20 kurikularnih dokumenata.

Kada je pak riječ o reformi u političkome trenutku, Jokić je istaknuo potrebu jasne i jednoznačne podrške Kurikularnoj reformi jer je ona nacionalni projekt. Ako pak takva potpora izostane, upozorio je da će se cijeli proces usporiti i mjere neće biti moguće provesti predloženom dinamikom, a odgoj i obrazovanje, siguran je Jokić, predugo su zanemarivani u Hrvatskoj i zaista je vrijeme da se to promijeni.

Jokića raduju i podatci nedavno provedenoga javnog ispitivanja na reprezentativnom nacionalnom uzorku na pitanje “Podržavate li cjelovitu kurikularnu reformu – reformu školstva koja je započela prošle godine i na kojoj radi 430 učitelja i stručnjaka iz škola i fakulteta”, 76,66 posto ispitanika odgovorilo je da reformu podržava uglavnom ili u potpunosti, 13, 62 posto ispitanika reklo je da reformu niti podržava, niti nepodržava, dok se njih 9,72 posto izjasnilo da uglavnom ili uopće ne podržava reformu.

Ministar Šustar uvjeren je kako Cjelovita kurikularna reforma doista i zaslužuje iskazanu pozornost. Zahvalio je članovima Radne skupine za veliki trud te istaknuo kako se u Hrvatskoj moramo učiti i naučiti kontinuitetu. Pozvao je javnost da se uključi u raspravu dodavši da kao filozof osobito voli dobru raspravu podsjetivši na riječi grčkoga filozofa Heraklita kako se “s polemosom sve rađa”. Šustar je istaknuo kako bi voli da se taj “polemos” u Hrvatskoj drži u civiliziranim granicama i okvirima, što u hrvatskome društva nedostaje, kao i vedrina.

Ministar je uvjeren kako je važno da se u raspravu uključe pojedinci, ali i sve hrvatske institucije koje su, rekao je, izrazito važne. S tim u vezi, podsjetio je da se na početku u Strategiju obrazovanje, znanosti i tehnologije uključila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) što je i bila podloga za projekt Cjelovite kurikularne reforme.  Dodao je kako je jačanje institucijske kulture nešto što na čemu ćemo u hrvatskome društvu svakako morati puno raditi. (Večernji list)