Srednja medicinska škola Slavonski Brod u suradnji s Medicinskim fakultetom u Osijeku i Sekcijom za neuroznanost (SENZOS), u prostorijama škole organizira tijekom ovoga tjedna (od 13 do 19. ožujka) znanstvenu manifestaciju Tjedan mozga, koja se u Hrvatskoj provodi 16. godinu zaredom u organizaciji Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM), Hrvatskog društva za neuroznanost (HDN), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Znanstvenog centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost. Riječ je o globalnoj inicijativi European Dana Alliance for the Brain (EDAB-a), za popularizaciju znanja o funkcijama i istraživanju mozga te neuroznanosti, odnosno svjetskoj kampanji Brain Awareness Week. Posljednjih nekoliko godina Tjedan mozga u Europskoj uniji koordinira i krovna udruga FENS (Federation of European Neuroscience Societies).
„Cijeli projekt je baziran na predavanja i na radionice koje su se pokazale vrlo korisnima jer pružaju interaktivni pristup u kojemu sâm predavač može u suradnji s učenicama prezentirati samu bit neuroznanosti, koja nam pruža puno toga, obzirom da se mozak još konstantno istražuje. Mozak se kod svakog čovjeka konstantno razvija i što više radimo na mozgu, naš ‘Brain Gym’ ide naprijed. Neuroznanost iz dana u dan napreduje, povezana je i s neurofarmakologijom koja je samim lijekovima i istraživanjima dovela cjelokupnu granu na veliku razinu. Nadamo se zajedničkim snagama pokušati ostvariti vlastito istraživanje, a samim tim još više popularizirati neuroznanost“, istaknuo je Zvonimir Bosnić, dr. med, jedan od predavača u okviru programa Tjedna mozga i vanjski suradnik- nastavnik slavonskobrodske Medicinske škole.
Ove godine poseban naglasak u predavanjima usmjeren je na teme posvećenim najmlađima; to su „Prve tri godine života“ i „Razvoj mozga djeteta“, jer su upravo djeca u najranijoj dobi idealan ‘medij’ za rad na razvijanju mozga. „Ako u najranijoj dobi, već od prve godine, s djecom komunicirate primjerice na stranom jeziku, ili im glasno čitajući slikovnice, znatan napredak već može biti vidljiv u drugoj ili trećoj godini života vašeg djeteta, što će se kasnije pokazati vrlo bitnim u njegovom daljnjem školovanju. Za poticanje čitanja kod djece u najranijoj dobi u Hrvatskoj postoji i kampanja ‘Čitaj mi’, a istraživanja su pokazala da i majka koja još u trudnoći svom nerođenom djetetu čita na glas, takvo dijete znatno ranije nego je uobičajeno počinje usvajati prve slogove, ili čak izgovarati i prve riječi, a kasnije pokazuju puno veći interes za čitanje i za učenje“ objašnjava dr. Bosnić, koji je u svom prvom predavanju „Upoznaj svoj mozak“ učenicima Medicinske škole govorio o anatomiji i temeljnim funkcijama mozga, s naglaskom na razlike između muškog i ženskog mozga, na funkcije mozga zadužene za proces učenja, emocije i čovjekovu seksualnost.
Na temu „Usvajanje govora u djece do treće godine života“ predavanje je održala i Ljiljana Tonkić, profesorica hrvatskog jezika na Medicinskoj školi u Slavonskom Brodu. Profesorica Tonkić kaže kako učenje kod djece zapravo ne počinje s početkom pohađanja 1. razreda osnovne škole, nego puno ranije, već u najranijoj dobi kada njihovi roditelji počinju s njima komunicirati, što je jako bitno, jer dijete već u prvoj godini života počinje usvajati komunikaciju u svojoj okolini.
Jedan od ciljeva Tjedna mozga svakako je i predstavljanje novih i zanimljivih grana neuroznanosti. Ono što je naizgled potpuno nespojivo zapravo može izgledati kao posve prirodna sljubljenost interdisciplinarnosti. Primjer tomu je i sinteza spoznaja iz gastronomskih i neuroloških znanosti objedinjenih u, hrvatskoj javnosti relativno nepoznatu, znanstvenu granu – neurogastronomiju. Treba znati kako čovjek ne jede samo ustima i nosom, nego jede svim osjetilima. Neurogastronomija nam u svakodnevnom životu može pomoći kako bismo, između ostaloga, poboljšali prehranu osoba kojima su zbog neke bolesti oštećeni neuroni zaduženi za analizu okusa i miris. Stoga je predavanje zanimljivog naslova „Zašto neki vole brokulu, a neki ne?“, ili Tajna umnog rada – brokula ili čokolada?, koje su održale studentice 3. godine medicine Tara Cvijić i Nika Vlahović, izazvalo posebnu pažnju učenica i učenika Medicinske škole. „Ovim smo predavanjem pokušale zapravo pojasniti koja je hrana bolja za učenje, pa smo kao primjer uzele razliku između čokolade i brokule. Dok čokolada više utječe na koncentraciju, brokula bogata vitaminima pak bolje dugoročno djeluje na pamćenje“, ističe Tara Cvijić.
Možemo li biti sigurni da je prostor oko nas uistinu takav? Odgovor je na to kroz prigodno predavanje i radionicu pokušao učenicima dati student 3. godine medicine Luka Švitek. „Različiti prikazi zvukova koji zvuče kao nešto što zapravo nije, primjerice zvuk plača djeteta koji je zapravo zvuk glasanja papige, ili pak zvuk motora koji je zapravo melodija violine, neki su od primjera na koje sam ukazao učenicima kako bi shvatili kako mozak percipira prostor oko nas“, kaže Švitek.
„U ovu manifestaciju Tjedan mozga, Srednja medicinska škola u Slavonskom Brodu odlučila se uključiti prošle godine kada su predavanja i radionice održavali liječnici slavonskobrodske Opće bolnice, ujedno i zaposlenici naše škole. Ove smo godine otišli korak dalje, te odlučili kroz cijeli tjedan u poslijepodnevnim satima, od 16 do 19 sati, imati radionice i predavanja studenata Medicinskog fakulteta iz Osijeka. Posebno sam ponosna što su se u predavanja odlučili i naši nastavnici, odnosno profesori općeobrazovnih predmeta koji su prepoznali važnost ovakvog projekta“, kaže ravnateljica škole prof. Jelena Jelinić Bošnjak, pozivajući zainteresirane neka se pridruže na predavanjima tijekom ovoga tjedna, od 16 do 19 sati, u Srednjoj medicinskoj školi.
Ivica Vlašić