Treba li Hrvatska više razvijati unosni cikloturizam?

Treba li Hrvatska više razvijati unosni cikloturizam?

Cikloturizam ili biciklistički turizam je oblik održivog turizma koji se posljednjih godina sve više razvija u gotovo svim zemljama. Osim što uključuje dnevne izlete koje redoviti turisti ili lokalni stanovnici poduzimaju tijekom svog odmora ili vikendom, odnosi se i na bicikliranja na velike udaljenosti na cikloturističkim rutama. Zastupnik Michael Cramer inicijator je cikloturističkog projekta EuroVelo13 i autor knjige “Europska biciklistička staza – Željezna zavjesa” u kojoj povezuje održivi turizam s europskom poviješću i kulturom. Staza je dugačka više od 10 400 km i prolazi kroz 20 različitih zemalja, od kojih je 14 država članica EU-a, uključujući i Hrvatsku.

“Cikloturizam je vrlo razvijen u nekim regijama Europske unije, dok postoje i regije u kojima cikloturizam nije uopće prepoznat i kao takav ne postoji. Ovaj široki raspon pokazuje koliko je važno sudjelovanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela. Sa svojim vrlo raznolikim krajolikom, kulturnim i povijesnim znamenitostima, Hrvatska ima ogroman potencijal u razvitku bilo kakvog oblika cikloturizma. Od onoga što sam čuo od mojih hrvatskih kolega u Europskom parlamentu, ide se u pravom smjeru jer Hrvatska turistička zajednica podržava projekte kao što je ‘MedCycleTour’ razvijajući EuroVelo8 – Mediteransku rutu koja se u Hrvatskoj proteže od Istre pa sve do Dubrovnika. Važno je pratiti projekte na međuregionalnoj razini i ne smanjivati biciklističku infrastrukturu na lokalnoj i regionalnoj razini te državnim granicama. Velika je prednost što se takva infrastruktura može koristiti za cikloturizam, ali također i za dnevna putovanja iz mjesta stanovanja na posao.” – rekao je zastupnik Cramer.

Ukupna ekonomska dobrobit od cikloturizma u 2013. godini za sve države članice EU-a iznosila je 513 milijardi eura, što je više od 1000 eura po stanovniku. Prema studiji Europskog parlamenta iz 2012. godine, godišnji prihod od cikloturizma u Europskoj uniji iznosio je 44 milijarde eura, dok je primjerice, zarada od kruzera iznosila 39 milijardi eura.

Ostavi svoj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

13 − twelve =