Prema podacima Fine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje krajem veljače je u blokadi bilo 327.616 građana (7,65 posto) s više od 37,3 milijarde kuna dugovanja, dok kompletno gospodarstvo duguje 22 milijarde kuna.
Trenutačni broj blokiranih je samo broj onih kojima su nalozi za naplatu pušteni na Finu: krediti, dugovi po karticama, dugovi za režije, telefon, poreze… Vjerojatno dio vjerovnika još čeka dužnike da plate dugove pa i ne pušta naloge na naplatu, no broj prezaduženih je veći od broja blokiranih.
U Koprivničko-križevačkoj županiji najveći je udio blokiranih građana u ukupnom broju stanovnika te županije, ali i u ukupnom broju radno aktivnih stanovnika, iako u apsolutnom iznosu najviše blokiranih s najvećim dugovanjima ima u Zagrebu.
Gotovo 19 posto od ukupnog broja blokiranih građana, odnosno njih 61.571, živi u Zagrebu, a njihova ukupna dugovanja, u iznosu od 10,6 milijarde kuna, čine 28,5 posto svih neplaćenih obveza građana na razini države. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj je krajem veljače bilo 31.376 blokiranih građana s 3,7 milijuna kuna neplaćenih obveza, a treća je Osječko-baranjska županija, s 26.227 blokiranih građana koji duguju 2,4 milijarde kuna.
U Hrvatskoj je situacija mnogo gora od onog što statistika pokazuje. Rekordno je niska zaposlenost koja se kreće od oko 1,3 milijuna zaposlenih. Slika Hrvatske su danas i oni koji su nestali iz vidokruga jer su otišli iz zemlje tražeći posao, slika Hrvatske je rast broja onih koji se hrane u javnim kuhinjama, raste potražnja za socijalnim samoposluživanjem. Prosječnom kućanstvu mjesečno nedostaje četvrtina potrebnih mjesečnih prihoda za pokrivanje mjesečnih rashoda. Građani se mnogo toga odriču da bi mogli pokrivati te obveze, posebno poskupjele energente i stanovanje, pogotovo otkad je svaki račun vezan uz OIB, što je olakšalo vjerovnicima blokiranje građana, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Dodaje da ni ankete ne pokazuju pravo stanje, jer se mnogi srame reći kako im je teško, a veliki dio građana se odriče hrane dajući prednost nižoj cijeni i količini, a ne kvaliteti da bi utažili osjećaj gladi, odriču se obuće i odjeće, kućanskih aparata… Mnogi koji izađu iz jedne blokade padaju u drugu od vjerovnika koji čekaju u redu, jer oni i dalje nemaju prihoda za zadovoljavanje potrebnih rashoda. To je zabrinjavajuće, smatra Sever.
Iz Udruge “Blokirani” već su naglasili da ovakvog načina ovrhe građana svijet ne poznaje. Nema nigdje u svijetu situacije da građani imaju veći dug i iznos blokada od gospodarstva. Ne žele procjenjivati broj prezaduženih ljudi koji grcaju u dugovima i nekako se krpe preživljavajući na rubu i malo im nedostaje da se uključe u vojsku blokiranih. Mario Strinavić, glavni tajnik Udruge Blokirani, kaže nam da treba pogledati broj zaposlenih, broj onih koji su na državnim jaslama, broj umirovljenika i nezaposlenih. Zna li se kolike su plaće i koliko je nezaposlenih, jasno je da je prezaduženost veća od broja blokiranih. “”Blokirani” inzistiraju na promjeni ovršnog zakona koji bi trebalo mijenjati tako da se ovrhe mogu provoditi samo na temelju sudskih rješenja.