Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić preuzeo je dužnost predsjednika Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV). Nakon sjednice je izjavio kako su predstavnici sindikata ukazali na potrebu da se povećaju sredstva za isplatu povećane osnovice plaća i da, prema njihovom mišljenju, sredstva iskazana u smjernicama državnog proračuna nisu dovoljna za izmirenje obveza Vlade RH prema radnicima u javnim i državnim službama. “Imat ćemo sluha za svaku kritiku koja je iznijeta, i naše djelovanje i inicijative na razini GSV-a govore da socijalni partneri i mi imamo razumijevanja za međusobne pozicije i želimo izgrađivati socijalni dijalog”, istaknuo je Ćorić.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će proračun vjerojatno biti dovršen u 3 ujutro i ironično dodao da sjednica GSV može biti nakon toga u 4 ujutro. “Kritike su dobro došle, no moramo biti objektivni i reći da za poreznu reformu i proračun nismo imali puno vremena i da cijeli tim naporno rad. Žao mi je što nismo imali više vremena za razgovor o smjernicama, akceptirali smo primjedbe i komentare. Smjernice su realne i uzimaju u obzir aktualni moment i poreznu reformu”, ocijenio je ministar Marić.
Upitan o zahtjevima sindikata oko minimalne plaće Marić je rekao kako će se o tome još razgovarati. U vezi sa sindikalnom tvrdnjom da u proračunu nisu predviđena sredstva za povećanje osnovice plaća, Marić je rekao kako je nešto vidljivo, a nešto i nije. “Akceptirali smo da se radi o nekih 400 milijuna za iduću godinu i ima tu još elemenata za razgovor i vjerujem da ćemo u konačnici imati stav o tome”, dodao je ministar Marić.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever rekao je kako je temeljni prigovor sindikalne strane bio da se donose smjernice državnog proračuna bez razgovora sa sindikatima. “Kada je riječ o proračunskim smjernicama za 2017.,2018. i 2019. do materijala smo došli skidajući ih s vladinih internetskih stranica, nismo kao socijalni partneri sudjelovali ni u razgovorima ni u pripremama. Naše primjedbe u velikoj mjeri ostaju u zraku, kao što su ukidanje najviše porezne stope, smanjenje poreznih stopa sa 3 na 2. Na kraju nam preostaje da kad već nije pokazana socijalna osjetljivost za one s najnižim plaćama, da snažnije otvorimo priču o minimalnoj plaći”, istaknuo je Sever. Ministar Ćorić uputio je ispriku sindikalnoj strani budući joj nisu pravodobno dostavljene proračunske smjernice i dodao kako treba raditi na tome da socijalni partneri budu uključeni u izradu tih dokumenata idućem razdoblju. “Ako je bilo takvog propusta, dodao je, došlo je budući se s poreznom reformom htjelo ići od 1. siječnja iduće godine. To je nešto što se više ne bi trebalo događati”, naglasio je Ćorić.
U ime Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak rekao je kako se proračunske smjernice optimistične; kada je riječ o generatorima rasta to je ostvarivo, svi ključni parametri su bolji nego što se predviđalo, no Vlada, osim porezne reforme, treba početi raditi i neke druge reformske poteze, kao što je uklanjanje administrativnih barijera i reforma javne uprave. “U HUP-u nemamo ništa protiv da se u određenom postotku podigne minimalna plaća. Poreznom reformom će se podići ostale plaće i pri tome treba voditi računa da će doći do pada produktivnosti pa iz toga slijedi da i minimalna plaća nije samo socijalna kategorija i da treba voditi računa o produktivnosti”, rekao je Kuštrak.