S današnje sjednice Vlade Republike Hrvatske, Saboru je upućen Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim sporovima. Predloženom izmjenom i dopunom propisuje se mogućnost da Vlada, kao tuženik u upravnom sporu, može ovlastiti za poduzimanje radnji u sporu službenu osobu pojedinog ministarstva ili drugog središnjeg tijela državne uprave iz čijeg djelokruga je predmet upravnog spora. Novim zakonskim uređenjem predloženo je, kao pravilo, da svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je uzrokovala svojim radnjama, a stranka koja izgubi spor u cijelosti je dužna podmiriti sve troškove spora.
Obrazlažući Uredbu o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izvijestio je da se njome osigurava provedba Delegirane uredbe Komisije od 8. rujna 2016. o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva. Pojasnio je i da se Uredbom utvrđuje financijska struktura omotnice za iznimnu potporu, korisnici iznimne potpore, uvjeti za dodjelu potpore, razmjena podataka, specifične obveze Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije i Savjetodavne službe u provedbi Uredbe te obveze izvješćivanja. Naveo je da je financijska struktura omotnice za iznimnu potporu utvrđena u ukupnom iznosu od 22,7 milijuna kuna, od čega je 50 posto osigurano iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te 50 posto iz Državnog proračuna. Dodao je da jedinični iznos potpore proizlazi iz omjera ukupne omotnice i broja prihvatljivih grla, a može iznositi maksimalno 300 kuna. Rekao je i da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju utvrđuje korisnike i iznos iznimne potpore po korisniku te donosi odluku o isplati iznimne potpore i isplaćuje potporu.
Na sjednici je prihvaćeno poslovno i financijsko restrukturiranje cestovnog sektora. Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o važnoj odluci koja je plod dijaloga s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija. Ministar Oleg Butković ponovio je da cestovni sektor karakterizira visoka zaduženost i nemogućnost otplate kreditnih obveza. Naveo je da ukupna zaduženost sektora iznosi 5,2 milijarde eura ili približno 39 milijardi kuna, od čega ove godine na naplatu dolazi 1,14 milijardi eura ili 7,8 milijardi kuna. Dodao je da ukupni dug ovog sektora predstavlja nešto više od 13,5 posto ukupnog javnog duga države. Pojasnio je da uz postojeće prihode koji su u 2016. prema 2015. rasli za 7 posto, nije moguće isplaćivati kreditne obveze idućih 5 godina, istaknuvši da se restrukturiranjem 13,5 posto ukupnog duga države stvaraju i uvjeti ukupne fiskalne konsolidacije i makroekonomske stabilnosti države.
„Kako bi se izbjeglo koncesioniranje ili privatizacija autocesta te nekontrolirano povećanje cijena cestarine od strane privatnih koncesionara pristupilo se poslovnom i financijskom restrukturiranju cestovnog sektora“, kazao je ministar, naglasivši da ovu reformu ima namjeru podržati i Svjetska banka izdavanjem jamstva koje će Republika Hrvatska koristiti prilikom refinanciranja ili reprogramiranja duga cestovnog sektora. Kazao je da je reforma cestovnog sektora podijeljena u tri područja, a to su: upravljanje sektorom, planiranje, financiranje i provedba investicija u sektoru te upravljanje i poslovanje poduzeća. Naglasio je da je osnovni cilj reforme dugoročna stabilnost cestovnog sektora, pojasnivši da će se navedeno postići ograničavanjem budućih zaduživanja, optimizacijom poslovanja cestovnih tvrtki, te povećanjem prihoda, sigurnosti prometa i ekoloških standarda cestovnog sektora te standardizacijom u planiranju investicija i održavanju na svim razinama cestovnog sektora, od autocesta do državnih, županijskih i ostalih cesta. Kazao je i da će se reforma najvećim dijelom provesti 2017. i 2018. godine, a cjelokupna reforma bit će završena implementacijom unaprijeđenog, novog sustava naplate cestarine, što se očekuje 2020. godine. Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je prosječna ročnost duga tog sektora 3,5 godine, odnosno da gotovo tri četvrtine ukupnog duga dospijeva ove i u iduće tri godine. Istaknuo je da je nužno napraviti adekvatno financijsko restrukturiranje, u čemu imamo veliku podršku Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.