Vlada je s današnje sjednice u Hrvatski sabor poslala Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, s prijedlogom projekcija za 2018. i 2019. Proračunski prihodi predviđaju se na razini od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Prijedlog proračuna temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, a predstavio ga je ministar financija Zdravko Marić.
Premijer Andrej Plenković i istaknuo je da je hrvatsko gospodarstvo u uzlaznoj putanji, a to se pokazalo i u rastu BDP-a u trećem tromjesečju za 2,9 posto. “U srednjoročnom razdoblju očekujemo nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. Tako u u 2017. godini predviđamo rast BDP-a od 3,2 posto, čemu će pridonijeti i usvojena porezna reforma”, rekao je Plenković. No, usprkos recentnim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, podsjetio je da se od siječnja 2014. Hrvatska nalazi u Proceduri prekomjernog deficita zbog kojeg je bila obvezna smanjiti deficit na razinu od 2,7 posto BDP-a u 2016. Naveo je da je Vlada temeljem rebalansa proračuna za tekuću godinu to potvrdila s deficitom od 1,6 posto. Ujedno, kazao je, nastoji se dovesti javni dug na održivu putanju, što po prvi put ove godine potvrđuje i njegovo smanjenje.
Prema prijedlogu proračuna porezni prihodi u 2017. projicirani su u iznosu od 72,8 milijarde, a prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna. Prihodi od pomoći, poglavito od sredstava Europske unije, planiraju se na razini 11,2 milijarde, a od imovine na 2,7 milijardi kuna. U odnosu na ovu godinu, ukupni prihodi u 2017. trebali bi biti viši za 4,5 posto, pri čemu su porezni prihodi planirani na 2,6 posto višoj razini, dok se primjerice za prihode od pomoći očekuje rast viši od 30 posto. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. planirani su, pak, u iznosu od 128,4 milijardi kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi više u odnosu na ovogodišnji proračun.
Najveći udio u ukupnim rashodima imaju naknade građanima i kućanstvima, koje se u 2017. predlažu u iznosu od 46,1 mlrd. kn. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6% i sljedeće bi godine trebali iznositi 37,4 mlrd. kn. Ukupni rashodi za zaposlene u 2017. planiraju se u iznosu od 26,4 mlrd. kn i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 mil. kn. Materijalni rashodi rastu za 3,9%, na 12,3 mlrd. kn, a financijski, koji obuhvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu trebali bi porasti za 236 mil., na 11 mlrd. kn.
Prijedlogom proračuna predviđeno je i 1,3 milijardi kuna za podmirenje razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su jedinice lokalne i regionalne uprave ostvarivali tijekom ove i onih koje će ostvarivati 2017., zbog porezne reforme. Rashodi za subvencije predlažu se na razini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu. U planu financiranja proračuna navodi se da Hrvatska sljedeće godine mora isplatiti 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane obveznice te 8,9 milijardi kuna za glavnice kredita i zajmova.
Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tomu i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi u 2017. trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna. To bi trebalo rezultirati i daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini ispod 83 posto. Kako bi se “pokrio” deficit te podmirile obveze koje dolaze na naplatu, u Vladi sljedeće godine planiraju izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijardi, zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijardi, a od privatizacije se očekuje prihod od 1,4 milijarde kuna.
Marić: Država se može zadužiti u 2017. do 33,7 milijardi kuna
Vlada je Saboru poslala i prateći zakonski prijedlog o izvršenju državnog proračuna kojim je utvrđeno da se država u idućoj godini na inozemnom i domaćem tržištu može zadužiti do ukupno 33,7 milijardi kuna, od čega su tekuće otplate 27,3 milijarde kuna. “Iduća godina je iz te perspektive izazovna godina, ali spremno ulazimo u nju”, poručio je ministar financija Zdravko Marić. Izvanproračunski fondovi u idućoj se godini mogu zadužiti do 2,5 milijarde kuna, a njihove su tekuće otplate glavnice duga 2,8 milijardi kuna, no dodaju li se tome i HAC i Autocesta Rijeka-Zagreb, otplate se penju na na nešto više od 7,5 milijardi kuna. Prijedlogom zakona o izvršenju državnog proračuna utvrđeno je i da se u 2017. mogu izdati nova financijska jamstva u iznosu do 5,6 milijardi kuna, a iznos jamstvene zalihe iznosi 280 milijuna kuna. Taj zakonski tekst utvrđuje i da će proračunska zaliha u idućoj godini iznositi 200 milijuna kuna. Predloženim su zakonom regulirane i kompenzacijske mjere lokalnim jedinicama zbog promjena u sustavu poreza na dohodak, pa je tako izričito propisano da će im se do 15. u mjesecu isplaćivati za prethodni mjesec razlika prihoda od poreza na dohodak u odnosu na ostvarenje u 2016.
Dalić: Prijedlog proračuna dobro uklopljen u ekonomsko okruženje
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić ocijenila je da je ovaj prijedlog proračuna dobro uklopljen u ekonomsko okruženje jer odražava 2,5 milijarde kuna poreznog rasterećenja, što ostaje gospodarstvu i stanovništvu za novu potrošnju. Dajući porezno rasterećenje, pokazujući i razumijevanje za socijalno osjetljive skupine, zadržavamo temeljni makroekonomski cilj smanjivanja deficita i duga. Želimo da proračun pridonese zaključivanju Procedure prekomjernog deficita, ali moramo imati na umu da je (..)javni dug Hrvatske dosegao previsoke razmjere i moramo ga smanjivati zbog sebe i svog gospodarstva, zaključila je Dalić.