Završila provedba projekta ‘Civilno društvo za odgovorno upravljanje’: kojim mjerama protiv diskriminacije?

Završila provedba projekta ‘Civilno društvo za odgovorno upravljanje’: kojim mjerama protiv diskriminacije?

SLAVONSKI BROD – Danas završava provedba dvogodišnjeg projekta „Civilno društvo za odgovorno upravljanje“. Riječ je o projektu kojega je provodio, i čije je rezultate na jučerašnjoj završnoj konferenciji predstavio, Informativno pravni centar Slavonski Brod u partnerstvu s Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka (nositelj projekta), Srpskim demokratskim forumom, PAX-om iz Utrechta (Nizozemska) i Haaškom akademijom za lokalnu upravu. Vrijednost projekta je 255,5 tisuća eura, a financirali su ga s 90 posto Europska unija iz programa IPA2011 – Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje transparentnosti  i dobrog upravljanja javne uprave u RH, te Ured za udruge Vlade RH s 10 posto.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Poseban naglasak je bio na Regionalni forum koji je na temu „Poboljšanje statusa ranjivih skupina – dobre prakse prikupljanja podataka’, održan 5. prosinca 2016. u Osijeku. Na  tom forumu predstavljeni su nalazi i preporuke iz završne analize Praćenja provedbe mjera antidiskriminacijskog prava usmjerenih na poboljšanje statusa ranjivih skupina na lokalnoj razini (8. studija). Analizom u obuhvaćeni izvještaji 22 organizacije civilnog društva s područja Osječko baranje, Brodsko posavske i Požeško slavonske županije koje su sudjelovale u praćenju mjera anitidiskriminacijskog prava kod mladih, žena kao žrtvi nasilja u obitelji, osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina, djece s teškoćama u razvoju i potrošača. „Upravo je unaprjeđenje kapaciteta civilnih udruga za praćenje provedbe javnih politika koji se tiču borbe protiv svih oblika diskriminacije i bila svrha provedbe ovog projekta, kao i uspostavljanje međusektorske suradnje između, udruga, lokalnih vlasti i javnih institucija kroz osnivanje lokalnih stručnih platformi kako bi pratili primjenu načela antidiskriminacije i dobrog upravljanja u našoj sredini“, naglasila je koordinatorica projekta za Brodsko posavsku županiju i voditeljica IPC-a Slavonski Brod Nataša Kovačević.

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Istaknula je i kako je u okviru provedbe projekta održano niz aktivnosti, a jedna od najznačajnijih je bio petodnevni trening za predstavnike udruga, kojega su održali projektni partneri iz Nizozemske. „Jedan dio mjera koje su bile obuhvaćene 14-mjesečnim monitoringom odnosi se na područje zapošljavanja specifičnih ranjivih skupina – mladih, osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina, posebice romske nacionalne manjine, a ostale mjere bile su vezano uz stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja, asistenata za djecu s teškoćama u razvoju, osnivanje savjeta za zaštitu potrošača te vrstu i opseg stereotipa u odnosu na osobe s invaliditetom“, kazala je Nataša Kovačević.  U monitoringu ciljnih skupina na području ove tri slavonske županije sudjelovale su 22 organizacije, a na Brodsko posavske županje njih sedam. Rezultat toga je i publikacija pod nazivom ‘Praćenje provedbe mjera antidiskriminacijskog prava usmjerenih na poboljšanje statusa ranjivih skupina na lokanoj razini’, u kojoj su  objedinjeni svi izvještaji. Ključne su preporuke nakon provedbe projekta – u području zapošljavanja mjera ‘Garancija za mlade’ – poboljšati informiranost mladih, posebice učenika završnih razreda srednjih škola i studenata, o mogućnostima zapošljavanja, te pronaći način da se u korištenje mjera više uključe osobe s nižim stupnjem obrazovanja. U području zapošljavanja osoba s invaliditetom nužno je osmisliti mjere kojima bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u institucijama državne, regionalne i lokalne uprave i samouprave te u pravosudnim institucijama, te pronaći modele kojima bi se uspostavio provediv sustav prikupljanja podataka po etničkoj pripadnosti za sustavno praćenje provedbe i korištenje programa javnih radova za pripadnike romske nacionalne manjine.

„Smatramo da je borba protiv diskriminacije jedno od najvažnijih pitanja u Hrvatskoj. Osnove diskriminacije koje su definirane samim Zakonom o suzbijanju diskriminacije i dalje reba pojašnjavati širem građanstvu, jer ljudi ne prepoznaju oblike diskriminacije, posebno kad je riječ o Romima prema kojima ima najviše oblika diskriminacije. Zbog straha da im se nešto ne dogodi, Romi ne prijavljuju diskriminacije prema njima, i ima jako malo procesuiranih slučajeva“,  istaknula je Nataša Kovačević.

 

Ivica Vlašić