Zbog šteta od mraza, Hrvatskoj prijeti nestašica i drastično poskupljenje domaćeg voća i povrća

Zbog šteta od mraza, Hrvatskoj prijeti nestašica i drastično poskupljenje domaćeg voća i povrća

Nakon golemih šteta koje je na voćarskim i povrtlarskim kulturama i vinogradima prouzročio travanjski mraz, ove se godine u Hrvatskoj očekuje nestašica voća i povrća iz domaćeg uzgoja, a cijene bi mogle drastično porasti, piše Glas Slavonije. Domaći kupac poskupljenje će itekako osjetiti, ali ne i nestašicu voća i povrća jer će trgovci posegnuti za uvozom, a uvoznici već zadovoljno trljaju ruke.

Na domaće police neće doći kvalitetna roba, prva klasa, nego ono što se vuče po skladištima zemalja članica EU-a. Istina, ne očekuje se da će to biti uvoz (voća, jabuka) iz susjedstva – Italije, Slovenije, Mađarske i Austrije –  jer je i njih prije deset dana poharao mraz, nego iz zemalja poput Poljske,  u čijim skladištima, a zbog ruskog embarga, i dalje ima toliko  voća, tvrde poznavatelji kretanja tržišta, da će Poljska i ovom prilikom vješto i znalački odreagirati u svoju korist i dodatno očistiti svoje hladnjače.

Mraz je na zapadu i sjeveru Hrvatske prouzročio štete od 90 pa i 100 posto, a prema istoku, u Slavoniji, štete su od 20 do 30 posto. Da stvar bude tragičnija za voćare, trebala je ovo biti rekordna godina za jabuku.  Prema riječima  predsjednika Hrvatske voćarske zajednice  Željka Banjavčića, bit ćemo ‘na konju’ bude li ‘samo’ prepolovljena proizvodnja jer bi takva mogla pokriti bar tri četvrtine godine. Stradala je i šljiva, koja je 2014., podsjetimo, zbog ekstremno kišne godine imala podbačaj od čak 75 posto, potom trešnja, nektarina, breskva, višnja, malina, jagoda… Stoga su voćari pri HVZ-u osnovali krizni stožer za što brži i kvalitetniji popis šteta. No, najveće posljedice pokazat će jabuka koju potrošači traže, kupuju cijele godine, dok šljiva, primjerice, nije toliko prisutna, tražena u prehrani nego više za proizvodnju rakije i drugog.

 Voćari kažu da je ovo najveća šteta na voću otkad pamte, od Zadra prema Varaždinu ona je i 100 posto. Sličan mraz bio je prije četiri godine u Slavoniji, no možda je tada, ipak, bila malo viša temperatura – kaže Banjavčić i procjenjuje da bi cijene mogle skočiti i do 50 posto. Ovaj mraz nije samo jedna velika šteta nego točka na ‘i’ stanja u domaćem voćarstvu koje je katastrofalno jer su voćari ionako pokošeni preniskom cijenom, a o uvozu da i ne govorimo, dodaje Banjavčić i upozorava na nered na tržištu, da trgovci konkuriraju tuđom, lošom robom. U velikom problemu su i oni s 20 posto pretrpljene štete od mraza. i tu je pitanje kakva će biti kvaliteta. Biljka jest održala plod, ali on je oštećen, pa će puno voća prve klase završiti u drugoj i industrijskoj klasi.

 

I tajnik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Dražen Čačić prognozira 2016. kao godinu nestašice domaćeg povrća i osjetnog skoka cijena.  Može se očekivati da neće biti dostatno robe, no trgovci će se snaći uvozom. Jedne godine, kada je mraz poharao sjeverni dio Austrije sve do Poljske, imali smo dobru šansu i odreagirali – naši su proizvođači izvezli sve živo, i treću klasu. Trgovci moraju popuniti police, i iz južne Amerike ako treba! Zbog uvoza, troškova transporta i drugoga, cijene će zasigurno skočiti, a očekuje se uvoz povrća iz Italije, Španjolske, Nizozemske… no to je toliko varijabilna stvar, a određuju je trgovci i uvoznici za koje se zna kako djeluju: proizvođači prodaju ono što proizvode, a uvoznici – ono što se traži, kaže Čačić.