Htjeli bismo zahvaliti još jednom svima koji su radili s nama, svim građanima koji su nam dali podršku u procesu izrade Cjelovite kurikularne reforme. Radi se o demokratskom procesu u kojem je puno ljudi moglo reći što misli o tome. Želimo naglasiti da prihvaćamo razrješenje ministra Šustara, i ovo nije vezano uz osobne obračune”, kazao je Boris Jokić na medijskoj konferenciji nakon što je ministar obrazovanja Predrag Šustar u ponedjeljak razriješio sve članove Ekspertne radne skupine za izradu kurikularne reforme, na čelu s Borisom Jokićem.
Predstavio je rezultate rada na kurikularnoj reformi. “Sam rad krenuo je u prosincu 2014. javnim pozivom za voditelja i članove Ekspertne radne skupine. Pristigla je jedna prijava, moja, a za članove se javilo oko 40 ljudi, od čega je izabrano ukupno 6 članova. Rad je počeo 1. veljače 2016., i od tada ministar Mornar je naše imenovanje odredio na godinu dana. Produljio je to do 29. veljače kako bi se dovršili svi dokumenti u izradi. Novi ministar nas 11. ožujka bez javnog poziva stavlja kao novu ekspertnu skupinu. Naša prva četiri mjeseca radili smo na uspostavi uvjeta za rad, da se reforma može provesti. Napravili smo sve javne pozive i postavili kriterije. Skupine 21. svibnja 2015. počinju s radom, a u rujnu 2015. i sve ostale. U svibnju s radom završavaju i skupine nacionalnih manjina” podsjetio je Jokić i istaknuo da je na reformi radilo oko 470 ljudi, 280 konzultanata iz škola.
“Troškovi su bili ispod planiranih – u prvoj je godini planirano 12 milijuna kuna, a utrošeno je 3,5 milijuna kuna, i još 4 milijuna na plaće zamjenika onih koji su zbog rada na reformi izdvojeni s nastave. U samoj izradi pokušali smo posao napraviti u potpunosti transparentnim. Svi su dokumenti prošli kroz ruke 218 stručnjaka”, kazao je Jokić, a 2759 komentara raznih stručnjaka stiglo je na prijedloge. Stiglo je i 913 komentara stručnjaka iz institucija. Bilo je i izdvojenih mišljenja onih koji se nisu slagali s pojedinim rješenjima, a sve je bilo dostupno na internetu.
“Od prvog sastanka s ministrom Šustarom zagovaramo mogućnost proširenja Eskpertne skupine. Nije nam bio cilj zadržati nas kao kompaktnu cjelinu, nego što učinkovitije obaviti zadatke. Naglašavamo da nakon 1. lipnja, tj. prosvjeda u Zagrebu, i 31. svibnja – sastanka s Predsjednicom, mi smo se obratili Predsjednici s voljom da se nastavi dijalog. Nije bilo nikakvog dogovaranja i nagovaranja da mi nastavimo s poslom. Ministarstvu smo pak predložili i dokumente za nastavak rada, i nakon razrješenja objavili sve dokumente na našim mrežnim stranicama.
Ovo je djelo u koje smo uložili profesionalni i osobni život. Nikada ne bi odstupili da nismo bili primorani odstupiti, ne zbog snažnih pritisaka, nego zbog kompromitacije onoga što smo htjeli napraviti. Prvo, Hrvatska nije pristupila izradi zakonskog okvira koji bi uopće omogućio uvođenje kurikuluma u škole. Dakle, kurikulume nije niti moguće uvesti u škole u ovom trenutku. Izrada normativnog okvira je preduvjet funkcioniranja države i obrazovanja. Činjenica je da se ovaj proces nije mogao nastaviti. Na to smo pozivali i prošlu i novu Vladu. Drugi je razlog nepostojanje sredstava i projekata koji bi izvlačili novac iz EU fondova”, rekao je Boris Jokić i pročitao pisma koja su ranije slali Ministarstvu, a u kojima pozivaju i upozoravaju na podršku i preduvjete koji im trebaju da bi proveli reformu.
Jokić je rekao da su i on i članovi Ekspertne skupine primali prijetnje fizičkim napadima, i to najviše nakon intenzivnog pojavljivanja u medijima, od kojih su neki, kako kaže, prenosili neistine. “Pitanje za vlast je – ide li ova zemlja u tu reformu, kada, ima li novce, ima li zakonski okvir, ima li Hrvatska šanse? Na ta pitanja nismo dobili odgovore.”, kazao je Boris Jokić