Sve navedene kategorije na tržištu rada na nižim su razinama u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što znači da dinamika kretanja nezaposlenosti i zaposlenosti ne korespondiraju, što pak upućuje na zaključak kako na registriranu nezaposlenost značajno utječu „ostali“ faktori uz zapošljavanje, uglavnom oni koji su proizašli iz strožih odredbi Izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koji je stupio na snagu početkom prošle godine. To rezultira i smanjenjem kontingenta aktivnog stanovništva koji je u ovogodišnjem rujnu bio na povijesno niskoj razini (barem otkad postoje mjesečni podaci za donekle relevantnu usporedbu, a to je od rujna 1996. g.), s pooštrenim trendom pada unatrag dvije godine.
Istodobno, administrativni broj zaposlenih u rujnu je bio na najnižoj razini (u usporedbi s istim mjesecom) od 2000. godine, a u odnosu na prošlu godinu bilo je 12,2 tisuće zaposlenih manje. Pritom je u pravnim osobama (koje zapošljavaju oko 80 % ukupno zaposlenih) radilo 1 124 660 osoba, što je 6,9 tisuća manje u odnosu na prošlu godinu. Najveća negativna apsolutna razlika u odnosu na prošlu godinu zabilježena je u djelatnosti građevinarstva (koje upošljava oko 6 % svih zaposlenih u pravnim osobama). Tamo je, naime, u rujnu ove godine radilo 68 759 osoba, 3 202 osobe manje nego u istom mjesecu prošle godine. Nešto niže apsolutno smanjenje zabilježeno je u trgovini (koje upošljava oko 16 % ukupno zaposlenih u pravnim osobama) gdje je u rujnu bilo zaposleno 178 459 osoba, 2 237 manje nego istoga prošlogodišnjeg mjeseca. U prerađivačkoj industriji (koja je pojedinačna osnovna djelatnost koja zapošljava najviše – oko 18 % svih zaposlenih u pravnim osobama) u rujnu je registrirano 196 334 zaposlenih, što je 1 603 zaposlena manje nego prošle godine.
S druge strane, više zaposlenih u odnosu na prošlu godinu zabilježeno je u nekim uslužnim djelatnostima, najviše u turizmu (pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane), gdje je broj zaposlenih porastao za 2,4 tisuće.
Nije teško predvidjeti da će broj zaposlenih pod utjecajem sezonskih kretanja padati do sljedećeg proljeća, a njegova bi se razina krajem godine mogla vrlo blisko ponovno približiti razini od 1,30 milijuna, pa čak i pasti ispod nje. Na razini prosjeka 2015. godine, broj registriranih zaposlenih zasigurno će ostati niži, što će biti sedma uzastopna godina njegova pada, s najnižom razinom od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U idućim mjesecima očekujemo pritisak na pad broja zaposlenih prema 1,30 milijuna. Prosječan broj zaposlenih u 2015. godini stoga će biti niži u odnosu na prethodnu godinu, čime bi 2015. godina bila sedma godina za redom u kojoj pada broj zaposlenih u Hrvatskoj.“
poslovniportal/HGK