„Srbija je za Hrvatsku značajan gospodarski partner, a to potvrđuje i činjenica da preko 200 naših tvrtki posluje na srpskom tržištu. To je rezultiralo hrvatskim direktnim stranim ulaganjima u Srbiju u vrijednosti višoj od 749,3 milijuna eura, čime je Srbija postala 4. najznačajnija zemlja za hrvatske investicije“, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović na otvaranju Hrvatsko-srpskoga gospodarskog foruma, dodavši da će dvije zemlje, unatoč teretu prošlosti, imati vječne gospodarske interese.
„Zajednički interes naših dviju država je istražiti nove poslovne prilike i jačati odnose. Želim jasno potvrditi predanost hrvatske države za izgradnjom konstruktivnih odnosa. Ti politički odnosi su važni i mogu pomoći gospodarstvima. Pridajem veliku važnost širenju naših odnosa jer sam uvjerena da će hrvatski i srpski narod od toga imati koristi“, poručila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, najavivši rješavanje pitanja povrata imovine kao prioriteta u gospodarskoj suradnji.
Zahvalila se Komorama na organizaciji Foruma i izrazila nadu da će Srbija i dalje biti otvorena za hrvatska ulaganja, ali i da će raditi na poticanju investicija u oba smjera. „Hrvatska pozdravlja sve srbijanske tvrtke koje žele ulagati kod nas i vjerujem da im po tom pitanju nudimo mnoge pogodnosti, poput ulaska na veliko tržište EU. Samo suradnjom ćemo stvarati nova radna mjesta i bolju perspektivu za naše građane“, istaknula je Grabar-Kitarović.
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, kazao je da je Srbija poslala najjaču delegaciju poduzetnika. „Ekonomska suradnja raste, veća je nego ikada i u zadnjih pet godina je porasla za 62 posto. To pokazuje koliko smo orijentirani jedni na druge i mislim da imamo ogroman potencijal za budući razvoj. Važno je poručiti da se hrvatski investitori koji posluju u Srbiji mogu uvijek obratiti institucijama u Srbiji, a nadam se da će tako biti i sa srpskim ulagačima u Hrvatsku“, kazao je Vučić, dodavši da je potrebno poraditi na infrastrukturnim, prije svega željezničkim vezama, jer one otvaraju gospodarsku suradnju sa zemljama poput Grčke, Rumunjske i Bugarske. Izjavio je da bi u takvim projektima veliku potporu mogli dobiti kroz europski novac.
Pozvao je i na ukidanje birokratskih i graničnih barijera jer to olakšava izvoz. „Čuo sam probleme s kojima se hrvatski poduzetnici suočavaju u Srbiji, gledat ćemo kako da im pomognemo na svaki mogući način“, naglasio je Vučić, poručivši da su naši poduzetnici dobrodošli u Srbiju jer imaju u planu brojne infrastrukturne projekte za koji sami nemaju kapacitete.
„Važno je da su predsjednici Hrvatske i Srbije postavili ekonomiju u težište današnjeg dana jer su naše trgovinske veze jake. Danas imamo 50-ak tvrtki koje su tu na Forumu, a zapošljavaju skoro 40.000 ljudi i izvoze milijardu eura. Dakle, radi se o krupnom biznisu koji ima interes za bolju suradnju. Cilj je da poslovanje dignemo na viši nivo i konsolidiramo naše kompanije jer je to pitanje opstanka, bez toga nećemo biti konkurentni“, poručio je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, dodavši da je izbor jednostavan – ili ćemo biti mali i nekonkurentni, ili ćemo se udruživati i izvoziti.
„Hrvatski i srpski poduzetnici već godinama gaje dobre odnose, ovaj današnji forum je veliki korak u dodatnom unapređenju suradnje naših zemalja i nadam se tek prvi u nizu. Mi iz regije moramo bliže surađivati jer smo mala tržišta, a profit koji stvorimo u toj kooperaciji i izvozu ostat će tu i razvijati naše zemlje“, izjavio je Miodrag Kostić, predsjednik kompanije MK Group, dodavši da je zadovoljan svojom investicijom u Hrvatsku te da planira nove, a iskazao je i interes za kupnju tvrtki koje posluju na srpskom tržištu u sklopu Agrokora.
Srbija je Hrvatskoj 8. najznačajniji vanjsko-trgovinski partner, a ukupna robna razmjena zadnjih godina kontinuirano raste te je u prvih 11 mjeseci 2017. godine premašila 1 milijardu eura. Od toga je tijekom istog razdoblja protekle godine 616,1 milijuna eura iznosio hrvatski izvoz, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 532,5 milijuna eura.
Sektori energetike, elektrotehnike, infrastrukture, brodogradnje, poljoprivredne mehanizacije, zaštite okoliša i turizma samo su neki od potencijalnih područja u kojima se mogu unaprijediti gospodarski odnosi dviju zemalja, a tu su i projekti od zajedničkoga interesa za koje postoji mogućnost sufinanciranja iz EU fondova, poput projekata energetske sigurnosti.