Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sudjelovala je na Danu poduzetnika gdje se osvrnula na aktualnu političku situaciju.
“Potrebno nam je zajedništvo, sabranost, odustajanje od politiziranja i destrukcija, od projekata zbog stranačkih interesa i traženja brzih rješenja za dobivanje političkih bodova! Nismo tamo gdje bismo trebali biti, postoje pozitivni trendovi ali nema ih dovoljno. Podaci nam pokazuju kako se privatni sektor uspješno bori s krizom, izvozno orijentirani dio gospodarstva je izašao iz krize mnogo prije našeg gospodarstva”, poručila je Predsjednica i pozvala na sabranost i usredotočenost kako bismo se napokon uzdigli na razinu najrazvijenijih u Europi.
Plan ove Vlade nedovoljno je ambiciozan, smatra Predsjednica. Podsjetila je i kako se i prema prošloj vladi kritički postavila, posebno prema najavama o planiranim stopama gospodarskog rasta od dva posto u ovoj i idućim godinama, uz minimalni trend rasta te stope. “Takvu sam stopu rasta ocijenila neambicioznom i nedostatnom za potrebe našeg gospodarstva, posebice uzevši u obzir da nam je potreban rast od barem 3 posto za servisiranje visokog javnog duga”, kazala je.
Poručila je između ostalog i da samo jasnim usmjeravanjem kapaciteta možemo odrediti reforme koje je potrebno simultano provesti. Dodala je da se žurimo dati privid rješenja, bez jasnog budućeg fokusa. Kao jedan od većih problema istaknula je migraciju i depopulaciju. Prijedlog od 1000 eura po djetetu je navela kao hvalevrijedan, ali uzaludan ako roditelji nemaju posao.
Na Danu poduzetnika okupio se velik broj poduzetnika i poslodavaca, predstavnika institucija vlasti, političara, sindikalista, diplomata i predstavnika drugih društvenih skupina. Među ostalim, predstavljeni su rezultati HUP-a za 2015. kojima se mjeri napredak Hrvatske u reformama u 12 ključnih područja u odnosu na 10 sličnih zemalja članica EU (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija).
U 2015. zabilježen je određeni napredak te je ukupan skor Hrvatske u odnosu na godinu ranije veći za jedan bod i iznosi 34 od ukupno 100 mogućih bodova. Najuspješnija zemlja ostala je Estonija sa 75 bodova.
Osim što su tekući prihodi konsolidirane opće države 2015. rasli po većoj stopi od nominalnog BDP-a, Hrvatska je s predzadnjeg pala na zadnje mjesto među 10 država članica EU Nove Europe prema broju procedura koje je potrebno poduzeti za plaćanje poreza. Skor dostupnosti kapitala pogoršao se zbog zaostajanja Hrvatske za nekolicinom država iz skupine EU-10 u pogledu oporavka kreditiranja i smanjenja kamatnih stopa. Tržište rada je, pak, i dalje najlošije ocjenjeno područje. Ono jedino ima ocjenu ispod 20. To se objašnjava iznimno visokim vrijednostima svih vidova stope nezaposlenosti i niskom vrijednošću indeksa lakoće zapošljavanja i otpuštanja radnika.
Posebno zabrinjava pogoršanje skora obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava, koji mjeri razvoj u strateški najvažnijim razvojnim područjima, ističu iz HUP-a.
HUP je na Danu poduzetnika predstavio i rezultate istraživanja provedenog među građanima o stavovima vezanim uz provedbu reformi. Tako velika većina građana, njih 68,8 posto, smatra da su Hrvatskoj reforme izrazito potrebne, a samo 17,3 posto ih smatra nepotrebnim. Čak 86,9 posto građana smatra da se reforme ne provode, jer vodećim političarima nedostaje vizije i hrabrosti za provedbu promjena, dok se 84 posto ispitanika slaže s tvrdnjom da svi žele reforme, ali samo ako neće utjecati na njihova prava. Istraživanje pokazuje i da 50 posto građana nije suglasno s tvrdnjom da se zemlja ne želi mijenjati zato jer je većini i ovako dobro.
Kao područja u kojima su reforme najpotrebnije istaknuti su: javna uprava, obrazovanje, pravosuđe i teritorijalni ustroj. Istodobno, kao glavne krivce za neprovođenje reformi građani navode sve dosadašnje vlade (31,1 posto), sadašnju vladu (18,4 posto) i političke stranke (16,2 posto).
U provedenome istraživanju 73,6 posto građana kazalo je kako smatra da je poduzetnička klima u Hrvatskoj i dalje loša, a kao najveće probleme za poslovanje tvrtki navode visoke poreze i doprinose (16,5 posto), nelikvidnost i neplaćanje (14 posto) te nesposobnu vladu (12,1 posto).