Manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a. Pokazuju to podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj predstavljenog danas u Državnom zavodu za statistiku (DZS).
Usporedbe radi, manjak opće države za 2014. godinu iznosio je 18,1 milijardu kuna ili 5,5 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2014. bio 284,2 milijardi kuna, odnosno 86,5 posto BDP-a, pokazuju revidirani podaci DZS-a.
Dug opće države u 2015. porastao je za 1,9 posto u odnosu na stanje na kraju 2014., što je 2,5 puta manji rast u odnosu na rast u 2014., a ujedno je najmanja stopa rasta duga od početka bilježenja duga prema metodologiji ESA 2010. u Proceduri prekomjernog manjka (EDP), kažu u DZS-u. Velik utjecaj na iznos deficita u 2015. imao je znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani, s 12,5 na 8,85 milijardi kuna, navodi se u izvješću DZS-a.
U 2015. prvi put se bilježi primarni suficit opće države od 1,22 milijardi kuna ili 0,36 posto BDP-a. Vlada premijera Tihomira Oreškovića proračunom za ovu godinu projicira deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a. U ovoj godini najavila je i stabilizaciju javnog duga, pa tako očekuje, prema proračunu, da će na kraju godine on iznositi 86,8 posto BDP-a, dok bi do 2018. godine trebao pasti do 84,7 posto BDP-a.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju kako Hrvatska i dalje ne zadovoljava europske kriterije fiskalne održivosti te da mora poduzeti dodatne napore kako bi se uklonile makroekonomske neravnoteže. Napominju i kako rezultati travanjskog izvješća o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj upozoravaju da Hrvatska i dalje ne zadovoljava europske kriterije fiskalne održivosti. Stoga se nameće potreba odlučnije provedbe reformskih zahvata u ovoj i idućim godinama kako bi se otvorila mogućnost ostvarivanja bržeg i održivog gospodarskog rasta, doveo deficit i dug u prihvatljive okvire te vratio kreditni rejting zemlje na razinu investicijskog, zaključuju u HGK.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić izjavio je kako ovi podaci potvrđuju da je lani napravljen određeni pomak u području smanjivanja proračunskog deficita, ali ne i javnog duga, te upozorava da to pitanje treba urgentno rješavati. Napomenuo je kako se Hrvatska trenutno bori da proračunske rashode svodi u održive okvire promišljenim i cjelovitim reformama. Odavno je jasno što treba činiti, ali još čekamo trenutak u kojem će se s riječi krenuti na djela, dodao je. Smatra i kako odgovornost za dugogodišnje neprovođenje reformi nije samo na vladama već i na svima koji su nespremni prihvatiti bilo kakve promjene.