Diljem zemlje, 18 gradova održavani su prosvjedi “Hrvatska može bolje” u znak potpore cjelovitoj kurikularnoj reformi. Iza inicijative stoji 300-tinjak udruga, sindikati i brojni građani.
Na tisuće ljudi sudjelovalo je na prosvjedu na središnjem zagrebačkom trgu, gdje su s glavne pozornice učenici poručili da ne žele biti taoci neodgovornosti političkih elita, a učitelji i profesori da žele školu iz koje će odlaziti obrazovana i slobodnomisleća djeca. Na prosvjedu se prema policijskim procjenama okupilo 25 tisuća ljudi.
Učenik Karlo Horvat pozvao je odgovorene da ne diraju u reformu školstva.”Pozivam ih da maknu svoje šape s procesa u koji je ugrađeno bezbroj dobrovoljnih radnih sati, muke, želje, znanja i htijenja. Jer ako ne vjeruju, neka pogledaju ne samo mene, nego neka pogledaju u oči sve učenike i prosvjetne radnike ove zemlje dok im čistog srca poručujemo: Hrvatska može bolje, pa pogledajte koliko nas ima”, poručio je Horvat.
“Hrvatska može bolje, u ovoj reformi sudjeluju učitelji i stručnjaci, ugradili su svoje iskustvo i entuzijazam. Politika se ne smije upletati, ova reforma je nacionalni interes, moramo biti neovisni i stručni, poručila je učiteljica koja je sudjelovala u radu na cjelovitoj kurikularnoj reformi Iva Loher.
Profesor Toni Milun poručio je da kurikularna reforma donosi promjene u skladu s vremenom u kojem živimo jer od mladih korisnika novih tehnologija želi učiniti stvaratelje sadržaja tih tehnologija. “Dovoljno je da reforma podržava budućnost, odnosno sadašnjost”, rekao je Milun i zaključio kako je kod učenika bitno razviti one osobine koje su najtraženije na tržištu rada: rješavanje kompleksnih problema, kritično mišljenje, kreativnost, timski rad.
Predstavnica sindikata Sanja Šprem rekla je da treba vjerovati stručnjacima i učiteljima, njihovom znanju, poštenju i predanosti reformi. Predstavnik Inicijative Hrvatska može bolje Nikola Baketa zatražio je od Sabora da odbaci zaključke Odbora za obrazovanje i obrane reformu, dok je predstavnik sindikata Darko Šeperić zatražio da donese rezoluciju o obrazovanju kao nacionalnom strateškom interesu koja će obvezati sve vlade.
U Zadru se okupilo oko tisuću prosvjednika koji su poručili da s reformom treba krenuti što prije i omogućiti stručnjacima da nastave tamo gdje su stali. Oko dvije tisuće ljudi okupilo se u Osijeku u Tvrđi. “Našoj djeci se puši iz glave kao iz parnog stroja – reforma to ruši”, poručila je jedna osječka profesorica. Na prosvjedu u Rijeci se također okupilo oko dvije tisuće ljudi. “Djeca zaslužuju obrazovanje”, “Struka da, politika ne”, “Za škole pune znanstvenih spoznaji a ne dogmi”, “Za dostojanstvo učitelja i učenika”, čulo se s govornice.
U Slavonskom Brodu na prosvjedu je bilo dvjestotinjak građana. „Ovdje smo da bi podržali cjelovitu kurikularnu reformu, te ekspertnu radnu skupinu na čelu s Borisom Jokićem, kako bismo pokazali da Hrvatska može bolje, kako djeca zaslužuju bolje obrazovanje i drugačiji pristup. Ne da je naše obrazovanje loše, ali je zastarjelo i treba suvremeni pristup, duboke promjene na kojima smo radili mukotrpno mjesecima u dosta teškim uvjetima. Danas smo tu da dokažemo kako je Hrvatska ujedinjena barem u nečemu, a to je obrazovanje koje mora biti temelj svemu, iznad svega, zdravstva, gospodarstva…Ne smijemo propustiti ovu priliku“, poručila je prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, prodekanica Učiteljskog fakulteta u Slavonskom Brodu, koja je i jedna od članica ekspertne skupine.
„Ovakvi procesi koji se događaju, oni su se događali i prije, uvijek su neke reforme bile, a skoro nikada nije bilo da se reforma odradila do kraja. Ovo je samo početak jednog procesa i uopće ne vidim nikakvu ozbiljnu prepreku da se reforma i nastavi. Moramo imati bolje škole, bolje uvjete za rad, stručne nastavnike i moraju se škole promijeniti. Ovo je sada malo prešlo u središte politike, ali se ova promjena mora dogoditi. Osobno sam došao da podržim niti jednu političku opciju, ali želim raditi u boljoj školi, želim da učenici imaju bolju nastavu i uspjeh za cijeli život“, istaknuo je prof. Vlado Prskalo, koji je također radio na kurikularnoj reformi.
Prosvjedi su održani i u Varaždinu, Križevcima, Virovitici, Poreču, Puli, Splitu, Korčuli i Dubrovniku, ali i simbolično u New Yorku, Londonu, Parizu, Budimpešti i Šangaju.