Hrvati koriste sve više digitalnih usluga te traže više inovacija u segmentima zdravstva, obrazovanja, javnom prijevozu i financijskim uslugama, a kad je riječ o digitalnim uslugama bitni su im sigurnost i troškovi, pokazuje istraživanje o digitalizaciji koje je Mastercard danas predstavio u Zagrebu. Studija, koju je Ipsos proveo u 13 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, donosi uvid u stavove građana prema digitalnim uslugama, digitalnim plaćanjima i digitalnoj sigurnosti.
STAVOVI PREMA DIGITALNIM USLUGAMA
Tako rezultati pokazuju da čak 98% Hrvata koristi pametni telefon, 5% više njih nego 2016. Tablet posjeduje 48% ispitanika, dok je najpopularniji operacijski sustav Android (91%). Laptop koristi 86% posto ispitanika. Zanimljivo je i da raste uporaba pametnih televizora (za 5% na 47%) te pametnih satova (za 3% na 11%).
Najkorištenije digitalne usluge su pretraživanje interneta, email, online chat i društvene mreže. Tako društvene mreže koristi 82% ispitanika (za 4% manje nego 2016.), dok raste korištenje usluga kao što su P2P prijenos novca koji koristi 39% ispitanika (34% više nego 2016.), pretraživanje smještaja (50%; porast za 15%), a raste i korištenje digitalnih usluga vezanih za putovanja i transport (38%; porast za 13%). Čak 50% ispitanika u dobnoj skupini 20-29 koristi aplikacije za plaćanje.
Hrvati su generalno zadovoljni količinom dostupnih digitalnih usluga, ali smatraju da je više inovacija potrebno u segmentima zdravstva, obrazovanju, javnom prijevozu i financijskim uslugama. Štoviše, broj onih koji traže inovacije u financijskom segmentu rastao je za 8% u odnosu na 2016. – gotovo jedna trećina ispitanika smatra da je u ovom segmentu premalo dostupnih digitalnih usluga.
Istraživanje je pokazalo da su Hrvatima – kad je riječ o digitalnim uslugama – bitni sigurnost i troškovi. Voljeli bi niže cijene streaming sadržaja na zahtjev i aplikacija povezanih s putovanjima. Kad je riječ o aplikacijama za plaćanje, 42% nekorisnika su izjavili da bi ih isprobali da im je zajamčena sigurnost osobnih podataka, a niže troškove je spomenulo 50% nekorisnika. Važnost praktičnosti kao razloga za korištenje aplikacija za plaćanje rasla je za 50% od 2016.
Prosječni Hrvat koristi 7,2 bankarska proizvoda (2,8 više nego 2016.). Najpopularnije su debitne kartice koje koristi 65% ispitanika, a nakon njih slijede e-bankarstvo (64%) i m-bankarstvo (57%) koji pokazuju rast od 7% i 20% u odnosu na 2016. te kreditne kartice koje koristi 55% ispitanika (rast od 5% u odnosu na 2016.).
Trenutno 69% ispitanika kupuje online, a kao prednost ističu brzinu i uštedu vremena, dostupnost bilo kada i bilo gdje te praktičnost. Pri kupnji online 53% njih za plaćanje koristi karticu, 45% aplikacije za slanje novca, 34% gotovinsko plaćanje pouzećem i 28% karticom pri dostavi. Plaćanje karticama pri kupnji online bi potaknula veća razina sigurnosti pri checkoutu (56% ispitanika) i posebne pogodnosti za takvo plaćanje (50% ispitanika). Nekorisnike brinu troškovi online kupnje (53%) te sigurnost osobnih podataka (44%).
Kad je riječ o uređaju preko kojeg kupuju online, 76% Hrvata koristi osobno računalo, a 24% pametni telefon ili tablet.