Institut za javne financije (IJF) predstavio je 5. srpnja 2016. rezultate istraživanja proračunske transparentnosti svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica (županija, gradova i općina) te najbolje ocijenjenim lokalnim jedinicama dodijelio posebna priznanja, na svečanosti u Novinarskom domu u Zagrebu.
Iako se transparentnost proračuna lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava – s prosječnih 1,75 u prethodnom, na 2,35 u ovom ciklusu istraživanja – stanje je i dalje nezadovoljavajuće. Najtransparentnije su županije (prosjek 4,3), pri čemu je čak 11 županija objavilo svih pet ključnih proračunskih dokumenata. Transparentnost gradova (prosjek 3,05) je niža od županijske, a samo je 25 od 128 gradova objavilo svih pet dokumenata. Transparentnost općina je uistinu loša (prosjek 2,04), a samo 8 od 428 općina je objavilo svih pet dokumenata, navodi se u zaključku rezultata provedenoig istraživanja.
Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnija je Karlovačka, slijede Primorsko- -goranska, Istarska i Šibensko-kninska županija, a najmanje su transparentne Splitsko- -dalmatinska, Zadarska i Osječko-baranjska županija. “Valja pohvaliti Karlovačku županiju koja je po prosječnoj transparentnosti proračuna svih jedinica na području županije, kao i po prosječnoj transparentnosti gradova, bila vodeća i u prethodna dva ciklusa istraživanja”, ističe se u zaključnoj analizi.
Gradovi prilično zaostaju za županijama i u postotku objavljuju manje svih vrsta dokumenata. Najviše su objavljivali izglasani proračun i polugodišnje izvješće. Prijedlog proračuna je objavilo tek nešto više od polovice gradova, a proračun za građane tek jedna petina, odnosno 28 gradova, pa ih ovdje valja istaknuti: Bakar, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Duga Resa, Ivanec, Karlovac, Kastav, Koprivnica, Križevci, Labin, Mali Lošinj, Opatija, Osijek, Ozalj, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Vodice, Zadar, Zagreb i Županja. Premda se popravlja, dostupnost proračunskih dokumenata na razini općina i dalje je slaba.
Općine su najviše objavljivale izglasani proračun i godišnje izvješće o izvršenju, no polugodišnje je izvješće o izvršenju objavilo manje od polovice, a prijedlog proračuna tek oko četvrtine općina. Posebice je loše stanje s proračunom za građane koji je objavilo samo 15 općina, pa ih ovdje valja posebice istaknuti: Bizovac, Đelekovec, Gola, Kistanje, Konavle, Kostrena, Lovran, Mače, Nuštar, Orehovica, Pitomača, Radoboj, Starigrad, Sveti Križ Začretje i Viškovo. Također treba istaknuti i grad Sisak te općine Bukovlje, Dekanovec, Konavle, Lovran, Pisarovina, Radoboj, Stara Gradiška i Tar-Vabriga koji su objavili četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu. Drastičnih pogoršanja nije bilo, no ipak, čak tri dokumenta manje nego u prethodnom ciklusu, objavile su općine Jelenje, Malinska-Dubašnica, Rasinja i Vela Luka, te grad Našice.
Osim što objavljuju znatno više proračunskih dokumenata od gradova i općina, većinu se županija može pohvaliti i zbog kvalitete i pretraživosti njihovih mrežnih stranica. Proračunski se dokumenti na njihovim stranicama uglavnom brzo i lako pronalaze, Istarska županija primjerice već na početnoj stranici ističe svoj ”Proračun u malom” te nudi i proračun u strojno čitljivom formatu (csv), također i Krapinsko- -zagorska nudi proračune za više godina unazad u strojno čitljivom formatu (Excel). No, zainteresirani za proračunske dokumente Sisačko-moslavačke županije suočit će se s vrlo teškim zadatkom.
I priličan broj gradova ima dobro organizirane mrežne stranice koje se lako i brzo pretražuju (neki nude i proračun u strojno čitljivom formatu), s kvalitetnim i često zanimljivim vodičima za građane. Teško bi ih bilo baš sve navesti, no valja ipak neke istaknuti: Duga Resa, Karlovac, Ozalj, Ivanec, Kastav, Opatija, Rijeka (s edukativnom igrom Proračunajme!), Slavonski Brod (omogućuje i sudjelovanje u kreiranju gradskog proračuna), Zadar, Osijek (čak s posebnom stranicom čistračun), Šibenik, Županja, Buzet, Labin, Pazin (s posebnom stranicom Pazi(n), proračun! koja nudi vizualizacije proračuna, pa već i mogućnost sudjelovanja u izradi proračuna za 2017.), Poreč, Pula (s interaktivnom vizualizacijom PROračun koja omogućuje brojne analize i brze odgovore na pitanja te stranicom na kojoj građani kreiraju proračun). Nažalost, ima i loših primjera, kao Pleternica, na čijoj stranici građani ne mogu pronaći baš ni jedan proračunski dokument, pa čak ni jedan službeni glasnik.
Kako bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji, Institut je objavio interaktivnu kartu koja prikazuje stanje u svakoj lokalnoj jedinici. Detaljna analiza istraživanja objavljena je u newsletteru Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2015. – ožujak 2016.