Hrvatski bruto domaći proizvod u posljednjem, lanjskom tromjesečju porastao je 3,4 posto – prva je procjena Državnog zavoda za statistiku. To je već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,9 posto. Rast od 3,4 posto je najbrži još od prvog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao također 3,4 posto.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom lanjskom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2015. skočio za 3,5 posto. U cijeloj 2016. gospodarstvo je poraslo 2,9 posto, što je njegov najveći skok od 2007. kada je BDP porastao 5,2 posto.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je za rast BDP-a u četvrtom tromjesečju za 3,4 posto zaslužna Vlada jer se bavi bitnim stvarima i poduzima ono što ljudi očekuju – gospodarskim rastom. “Rast BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine, mogu slobodno reći u mandatu moje Vlade, veći je nego što je bio u bilo kojem kvartalu prije, u proteklih devet godina. Ova Vlada se bavi bitnim, onime što ljudi očekuju – gospodarskim rastom i razvojem i sve pretpostavke koje mi možemo učiniti s naše strane idu u tom smjeru”, rekao je premijer. Dodao je da i porezna reforma i proračun i rasterećenje gospodarstva, transparentnost javnih nabava, svi zakonski prijedlozi idu za tim da Vlada radi ono što joj je posao – stvori kvalitetan okvir za one koji imaju poduzetni duh, plan, program, spremni su izaći na tržište, generirati nova radna mjesta, vrijednost i pridonijeti BDP-u i kvaliteti života svih hrvatskih ljudi. “Na tom tragu ćemo ustrajati unatoč nizu drugih sitnih tema koje se naizgled čine strašno važne”, poručio je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da je rast BDP-a od 3,4 posto u posljednjem kvartalu prošle godine, odnosno za 2,9 posto u cijeloj 2016., ponajprije rezultat činjenice da je hrvatskom gospodarstvu krenulo bolje od očekivanja, ali i Vladine mudre politike vođenja javnih financija. Uz ocjenu da je ostvarena stopa rasta na tragu onoga što je Vlada projicirala te očekivanja većine analitičara i makroekonomista, Marić je istaknuo da je 2016. završena s najvišom stopom od predrecesijskog razdoblja, što je “sigurno dobra vijest. Proračun je rađen uz projekciju (rasta BDP-a) od 2 posto, materijalizirao se na 2,9 posto, a i 2 posto koje smo tada predstavili bilo je okarakterizirano kao preoptimistično. To je konačni pečat na 2016. kao zaista dobru godinu, u kojoj je gospodarstvo krenulo iznad očekivanja dobro, a i naša mudra politika vođenja javnih financija se materijalizirala”, izjavio je ministar financija.
Odgovarajući na pitanja novinara na margini konferencije “Demografija – refleksije na mirovinski sustav”, Marić je kazao i da je dobro što se kod rasta ostvarenog u prošloj godini vidi doprinos domaće komponente, odnosno već tradicionalno osobne potrošnje, ali i, što je posebno važno, oporavka i rasta investicijske potrošnje. Ponovio je i da si je Vlada kao cilj postavila provedbu strukturnih reformi, i to prije svega onih orijentiranih na rashodnu stranu proračuna, ali je posebno izdvojio mjere za smanjenje ovisnosti gospodarstva o uvozu. Čim hrvatsko gospodarstvo i domaća potražnja krenu nekakvim uzlaznim trendom, vidi se visoka ovisnost o uvozu. To je jedan od izazova koji smo si mi kao Vlada zacrtali, da se što jače potiče domaća proizvodnja, industrija, općenito domaći sektor. I porezna reforma korak je u tom smjeru i tako ćemo i nastaviti, istaknuo je te dodao da ga nijedan segment danas objavljenih statističkih pokazatelja nije iznenadio jer su i stope rasta i njegova struktura manje-više u skladu s Vladinim projekcijama.