Europsko gospodarstvo ulazi u četvrtu godinu oporavka, rast je umjeren, a uglavnom ga pokreće potrošnja. Istodobno se dobar dio svjetskog gospodarstva bori s velikim izazovima, zbog čega rast u Europi postaje rizičniji, ocijenila je EK
Europska Komisije objavila je svoju prognozu prema kojoj su se opći izgledi za rast u Europi promijenili samo neznatno u odnosu na jesen, ali se zato povećao rizik da će rast biti sporiji od predviđenog, i to ponajprije zbog vanjskih čimbenika.
Predviđa se da bi se stopa rasta u eurozoni, koja je prošle godine iznosila 1,6 posto, ove godine trebala povisiti na 1,7 posto, a 2017. na 1,9 posto. U EU-u gospodarski bi rast ove godine prema predviđanjima trebao ostati stabilan, na 1,9 posto, a iduće godine porasti na 2 posto, kaže se u priopćenju EK.
Sada se očekuje da će određeni čimbenici kojima se podupire rast biti snažniji i dugotrajniji nego što se pretpostavljalo. Među tim su čimbenicima niske cijene nafte, povoljni uvjeti financiranja i niski tečaj eura. Istodobno rizici za gospodarstvo postaju sve izraženiji te na vidjelo dolaze sljedeći novi izazovi: sporiji rast u Kini i drugim gospodarstvima čija su tržišta u nastajanju, slaba aktivnost svjetske trgovine te nesigurnost u pogledu politika.
Oporavak država članica
Godine 2015. gospodarski rezultati u svim državama članicama ili su se popravili ili su bili stabilni. Očekuje se da će do 2017. sve države članice zabilježiti gospodarski rast. Međutim, stope će se rasta BDP-a i dalje znatno razlikovati, i zbog strukturnih značajki i zbog različitih cikličkih pozicija, ističe se u priopćenju.Očekuje se da će ove i iduće godine privatna potrošnja i dalje biti glavni pokretač rasta, a podupirat će je poboljšanje tržišta rada i rast realno raspoloživog dohotka. Više profitne marže, povoljni uvjeti financiranja i postupno smanjenje pritiska razduživanja trebali bi također postupno pridonositi ulaganjima.
Umjeran rast zaposlenosti
Zaposlenost bi i dalje trebala umjereno rasti. Stope nezaposlenosti vjerojatno će i dalje padati, iako sporije nego prošle godine. Taj bi pad trebao biti izraženiji u državama članicama u kojima su provedene reforme tržišta rada. Očekuje se da će u eurozoni stopa nezaposlenosti pasti s 11 posto u 2015. na 10,5 posto u 2016. i 10,2 posto u 2017.
U EU-u stopa nezaposlenosti trebala bi pasti s 9,5 posto u 2015. na 9 posto u ovoj i 8,7 posto u idućoj godini.
Daljnje smanjenje deficita
Očekuje se da će se ukupan proračunski deficit opće države u eurozoni nastaviti smanjivati zahvaljujući većoj gospodarskoj aktivnosti i u manjoj mjeri nižim kamatnim rashodima.
Procjenjuje se da je 2015. u eurozoni ukupni proračunski deficit opće države pao na 2,2 posto BDP-a (2,5 posto u EU-u) te da bi ove godine trebao pasti na 1,9 posto BDP-a (2,2 posto u EU-u), a 2017. na 1,6 posto BDP-a (1,8 posto u EU-u).
Očekuje se da će ovogodišnji pristup fiskalnoj politici u europodručju pružiti malo veća potpora gospodarskom oporavku. U EU-u će vjerojatno uglavnom ostati neutralan.Predviđa se da će omjer duga i BDP-a u eurozoni 2017. pasti s maksimuma od 94,5 posto zabilježenog 2014. (88,6 posto u EU-u) na 91,3 posto (85,7 posto u EU-u).
Zbog daljnjeg pada cijena nafte inflacija se privremeno smanjuje
Krajem 2015. godišnja inflacija u eurozoni bila je tek neznatno iznad nule, ponajprije zbog daljnjeg pada cijena nafte. Očekuje se da će u prvoj polovini godine povećanja potrošačkih cijena u eurozoni ostati na vrlo niskoj razini koja bi se trebala povećavati u drugoj polovini godine, kad oslabi učinak drastičnog pada cijena nafte, kaže se u priopćenju.
Za cijelu 2016. predviđa se da će godišnja inflacija u eurozoni iznositi samo 0,5 posto, djelomično zbog slabog rasta plaća. Očekuje se da će inflacija postupno rasti te 2017. dosegnuti 1,5 posto jer će se zbog viših plaća, veće domaće potražnje i umjerenog povišenja cijena nafte povećati pritisak na cijene.
Izvoz otporan na daljnje usporavanje globalnog rasta
Zbog pogoršanja gospodarskih izgleda u svijetu predviđa se da će se svjetsko gospodarstvo (ne računajući EU) oporavljati sporije nego što se očekivalo u jesen. Zapravo je svjetski rast 2015. bio na najnižoj točki od 2009. godine, ističe se.
Tijekom 2016. rast izvoza u eurozoni trebao bi se ubrzati nakon što je u drugoj polovini 2015. bio umjeren zbog naknadnih učinaka deprecijacije eura, nižih jediničnih troškova rada i postupnog povećanja inozemne potražnje.
Gospodarski izgledi izloženi sve većem broju rizikaGospodarski izgledi i dalje su vrlo neizvjesni te je rizika općenito sve više. Riječ je među ostalim o nižim stopama rasta na tržištima u nastajanju, neuređenoj prilagodbi u Kini te o mogućem poremećaju financijskih tržišta ili oštećenju osjetljivih gospodarstava u nastajanju i utjecaju na gospodarske izglede u slučaju daljnjeg rasta kamatne stope u Sjedinjenim Državama.
Daljnji bi pad cijena nafte također mogao nepovoljno utjecati na zemlje koje izvoze naftu i smanjiti potražnju za izvozom iz EU-a.
I rizici unutar EU-a mogli bi se odraziti na povjerenje i ulaganja. S druge strane, kombinacija trenutačnih poticajnih čimbenika mogla bi stvoriti zamah veći od očekivanog, posebno ako se oporave ulaganja, smatra EK.
“Europa se i dalje oporavlja te je rast uglavnom u skladu s našom prethodnom prognozom od jeseni. Međutim, moramo i dalje biti oprezni. Umjereni rast u Europi suočava se sa sve više prepreka, od sporijeg rasta tržišta u nastajanju, poput kineskog, do slabe aktivnosti svjetske trgovine i geopolitičkih napetosti u europskom susjedstvu. Važno je nastaviti s fiskalnim i strukturnim reformama koje mogu pridonijeti rastu naših gospodarstava, zaustavljanju budućih iznenadnih kriza i povećanju mogućnosti zapošljavanja”, izjavio je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik za euro i socijalni dijalog.(banka.hr)