Hrvatska je zasad izbjegla pokretanje korektivnog postupka EU zbog prekomjerenih makroekonomskih neravnoteža, a Europska komisija će u svibnju za Hrvatsku i Portugal ponovno razmotriti svoju ocjenu kako bi u obzir uzela razinu ambicioznosti njihovih nacionalnih reformskih programa, koje moraju predati do kraja travnja.
Hrvatska je jedna od pet zemalja članica koje imaju makroekonomske neravnoteže, uz Bugarska, Francuska, Italija i Portugal. Europska komisija dijeli zemlje u četiri kategorije. U prvoj skupini su zemlje bez makroekonomskih neravnoteža, u drugoj one s makroekonomskim neravnotežama, u trećoj zemlje s prekomjernim neravnotežama i u četvrtoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju korektivni postupak. Od 18 zemalja članica za koje je provedena dubinska analiza, u njih šest je ustanovljeno da nemaju makroekonomske neravnoteže, sedam zemalja ima neravnoteže, a pet ih ima prekomjerene neravnoteže. Sve zemlje koje imaju neravnoteže i prekomjerne neravnoteže bit će pod specifičnim monitoringom, u skladu sa stupnjem i prirodom neravnoteža.
Komisija je zaključila da Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže i da su slabosti povezane s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti. Skromni ekonomski oporavak trebao bi olakšati korporativno razduživanje, a poboljšanje bilance tekućeg računa trebalo bi pridonijeti smanjenju vanjskih obveza, ali očekuje se da će javni dug i dalje rasti. U bankovnom sektoru, krediti koji se ne otplaćuju i dalje su visoki, i njegova profitabilnost je niska. Potrebni su daljnji napori i poboljšanja u fiskalnom upravljanju. Iako su poduzete mjere za poboljšanje okvira za nesolventnost i jačanje fleksibilnosti tržišta rada, i dalje opstaje veliki jaz koji zahtijeva specifične mjere, posebice u pogledu upravljanja javnim poduzećima, učinkovitosti javne uprave i rješavanju kredita koji se ne otplaćuju, navodi Europska komisija i najavljuje da će nastaviti nadzirati kako nova hrvatska Vlada ispravlja makroekonomske neravnoteže.
Ministar financija Zdravko Marić, koji je u utorak prijepodne sudjelovao na sastanku Vijeća ministara financija EU u Bruxellesu, nije želio uoči Komisijine odluke spekulirati o tome kakva će ona biti. Ali potvrdio je da je tijekom vikenda radio na dokumentu koji je poslan Komisiji uoči današnje odluke. U travnju Hrvatska ima formalnu obvezu slanja nacionalnog programa reformi i programa konvergencije, a kako smo mi rekli da nam nije potrebno sto dana nego da želimo odmah početi raditi, željeli smo Komisiji prezentirati taj plan ili barem njegove odrednice i prije formalnog slanja tih dokumenata, rekao je Marić.