Europska komisija spustila je procjenu rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini s 2,1 na 1,8 posto čime je pokazala da ne dijeli optimizam premijera Oreškovića i njegove vlade.
Još u veljači smatrali su da hrvatski BDP može rasti 2,1 posto, no tri mjeseca kasnije korigirali su vlastite prognoze prema dolje no i dalje vjeruju da rast od 2,1 posto možemo postići iduće godine. Također, Komisija u danas objavljenim prognozama ne očekuje da će premijer Orešković već ove godine ‘slomiti’ javni dug, već će on i dalje lagano rasti, da bi se iduće godine stabilizirao.
Pozitivno je što očekuju da će investicije nastaviti rasti, a ukupna kretanja u ekonomiji i rast BDP-a trebali bi dovesti i do povećanja zaposlenosti za jedan posto u ovoj i 1,4 posto u prošloj godini. Lani je zaposlenost povećana 1,7 posto. Sukladno tome očekuje se i smanjenje stope nezaposlenosti za približno jedan postotni poen godišnje. Cijene će u ovoj godini i dalje će biti podložne deflacijskim pritiscima, a Komisija vjeruje da će zemlja konačno spustiti fiskalni deficit ispod traženih 3 posto na 2,7 posto, nakon snažne prilagodbe iz prošle godine. EU Komisija procjenjuje da će eurozona ove godine umjereno rasti po stopi od 1,6 posto, dok bi prosječan rast svih država članica EU bio 1,8 posto.
Potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis je rekao da je bitno što se gospodarski oporavak Europe nastavlja ali su globalne okolnosti manje povoljne nego što su bile. Budući rast će biti sve više ovisan od mogućnosti koje mi stvaramo za sebe. To znači ubrzati naše strukturne reforme i rješavati dugoročne problem u našim državama-visoku razinu javnog i privatnog duga, krhkost u financijskom sektoru i slabljenje konkurentnosti. Odlučne akcije za modernizaciju naših gospodarstava je jedini način da osiguramo snažan i održiv rast, više radnih mjesta i socijalne uvjete za naše građane, rekao je.
Slično misli i Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarstvo i financijska pitanja. Postoje znaci da napori postupno daju rezultate u stvaranju više radnih mjesta i potpori investicija. Ali moramo učiniti znatno više kako bi se riješila nejednakost. Oporavak u euro zoni ostaje nejednak, i između država članica i između najslabijih i najjačih u društvu. To je neprihvatljivo i iziskuje odlučnu akciju vlada, i individualno i kolektivno rekao je Moscovici.
Europska komisija bi trebala za nekoliko tjedana izraditi i objaviti specifične preporuke za svaku državu članicu a pri tome će se uzeti u obzir i proljetne prognoze koje je objavila danas.