Iako očekujemo da će hrvatski BDP ove godine porasti za najmanje 2,2 posto, uz takve niske stope rasta, tek bismo se 2021. vratili na razinu iz pretkrizne 2008. Zato će Hrvatska gospodarska komora svoje aktivnosti još snažnije usmjeriti na povezivanje gospodarskog i financijskog sektora koji trebaju biti partneri u stvaranju gospodarskog rasta – istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović otvarajući Dan hrvatskih financijskih institucija.
Pozdravio je najavu poreznih reformi nove Vlade RH. „Porezni sustav ima snažan utjecaj na konkurentnost gospodarstva i zato nam je potrebna kvalitetno provedena reforma. Prije reforme bitno je izraditi procjenu njenih učinaka jer bi pozitivni efekti mogli izostati ako novi porezni sustav ne bude stvarao dostatne prihode neophodne za nastavak fiskalne konsolidacije“, istaknuo je Burilović. Dodao je da je problem gospodarstva težak pristup novcu i nemogućnost zaduživanja po prihvatljivim kamatnim stopama te visina poreza i doprinosa na plaće, porez na dobit, odnosno visina PDV-a.
Zamjenik ministra financija Saša Drezgić kazao je da se rade detaljne analize utjecaja poreza i da su prioritet dobit i dohodak. „Prihodi lokalnoj upravi idu iz dohotka i moramo o tome voditi računa jer bi smanjenje dohotka dovelo do kolapsa lokalnih jedinica“, istaknuo je Drezgić napomenuvši da sve reforme idu u smjeru smanjenja opterećenja gospodarstva. Naglasio je da je za znatniji gospodarski rast bitno stopu nezaposlenosti svesti na najviše šest posto i povećati javne investicije koje su sada najmanje u Europi. „Problem je teritorijalna neravnoteža. Kontinentalna Hrvatska odlazi u inozemstvo i to je izravno povezano s fiskalnim problemima lokalne uprave. Ministarstvo demografije sigurno bi trebalo voditi računa i o tome“, kaže Drezgić.
Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčič istaknuo je da su financijske institucije važan element u dostizanju gospodarskog rasta, dok je dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajoš Žager kazao da gotovo i nema ozbiljnoga gospodarskog pitanja koje možemo riješiti bez razgovora o financijskim institucijama.
U sklopu konferencije, analitičar londonskog The Economist Intelligence Unita Maximilien Lambertson održao je predavanje EU i RH – Makroekonomski trendovi i očekivanja. Kazao je da će Hrvatska, prema procjenama The Eonomista, godinu završiti uzrast BDP-a od 2,3 posto.
Lambertson je naveo četiri izazova za gospodarstvo RH i EU; utjecaj Brexita na ekonomiju Velike Britanije i EU, niske cijene energenata na svjetskom tržištu, razdoblje niskih kamatnih stopa i usporen gospodarski rast Kine. U The Economistu smatraju da izazovi s kojima se suočava EU neće negativno utjecati na hrvatsko gospodarstvo.
Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, očekuje da će BDP rasti iznad 2,5 posto, a da je procjene za 2017. teško iznositi s obzirom na to da se ne zna kakve će biti reforme. Ivan Jandrić, predsjednik Udruženja banaka HGK, istaknuo je da nam iduće godine na naplatu dolazi 27 milijardi kuna kredita i da je bitnodotadimati što bolji kreditni rejting za refinanciranje dugovanja.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Petar Pierre Matek smatra da se novčano tržište u Hrvatskoj nije razvilo kao u nekim zemljama, prije svega zbog visoke razine štednje. Marijan Kralj, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK,smatra da taj sektor u Hrvatskoj ne kaska za ostatkom Europe. „Pratimo trendove i osmišljavamo nove proizvode, od osiguranja garancija i potraživanja, do osiguranja za gubljenje računalnih podataka“, ističe Kralj te naglašava da su osiguravatelji dosad više podupiraliinstitucionalne i infrastrukturne projekte nego privatni sektor.
Novi programi i mogućnosti financiranja, financijska potpora poslovnim subjektima i instrumenti zaštite od rizika, ključni su problemi gospodarstvenika prema istraživanju koje je HGK provela među svojim članstvom uoči konferencije. Te su probleme na panelu potvrdili gospodarstvenici, direktor SPAN-a Nikola Dujmović i direktor Inclundea Ivan Mrvoš. Mrvoš ističe da je početni izvor financiranja najveći problem start uppoduzetnika. „Kad nam je trebao novac, nismo ga mogli dobiti, a sad kad ga imamo, svi nam ga nude“, kaže Dujmović. Dodao je da je potrebno promijeniti obrazovni sustav koji će od početka učiti poduzetništvu i alatima nužnim za uspješno poslovanje.
Predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvoje Krstulović objasnio je da investicijski fondovi ulažu u vrijednosne papire gospodarstvenika i samim time pružaju alternativne izvore financiranja. „Start up kompanije osjetljive su za ulaganja– onoi s jedne i s druge strane mora biti kompatibilno. Treba očekivati povrat, ali i razumjeti rizik“, rekao je Krstulović.
Preostali sudionici panela, savjetnik uprave HBOR-a Hrvoje Galičić, predsjednik Odbora za gospodarstvo Udruženja banaka Boris Bekavac, predsjednik Udruženja osiguravatelja Igor Đurić, predsjednica Udruženja leasing društava Klaudija Karabuva Vidas, član Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima Matko Maravić te zamjenik predsjednika Udruženja faktoring društva Dean Tomić, složili su se da je potrebna edukacija gospodarstvenika, posebice mikro i malih poduzetnika koji nemaju dovoljno ljudskih i financijskih resursa da prate programe koje razne financijske institucije nude.
Konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija organizirala je HGK, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu te uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske. Inače, vrijednosti imovine financijskih institucija u 2015. godini iznosila je 557,7 milijardi kuna, odnosno bila je 67 posto vrjednija od hrvatskog BDP-a.