SLAVONSKI BROD – Kolika je zastupljenost žena na izbornim listama i na kojim mjestima? Zašto je još uvijek premalo žena u politici? Zašto ih se još uvijek percipira uglavnom kao domaćice i majke, eventualno radnice? Zašto su i u politici više u nepopularnim i manje cijenjenim ministarstvima i/ ili većinom pomoćnice, a ne i ministrice? Što žene mogu donijeti politici? Može li zakonodavac pomoći u većem uključivanju žena u sve razine donošenja odluka? – To su neka od pitanja o kojima su raspravljali sudionici Okruglog stola kojega su na temu „Žene u politici kao akteri, a ne statistice“ organizirale članice SDP-ovog Foruma žena Brodsko posavske županije, u utorak 23. kolovoza u kongresnoj dvorani slavonskobrodskog Hotela Art.
Gošće su bile Biljana Borzan, zastupnica u europskom parlamentu; Karolina Leaković, potpredsjednica Foruma žena SDP-a na razini Hrvatske, međunarodna tajnica te stranke i od prošlog ljeta potpredsjednica PES Women; te kandidatkinje i kandidati s izborne liste Narodne koalicije za 5. izbornu jedinicu, među njima i predstavnice HSS-ove organizacije žena Hrvatsko srce na čelu s predsjednicom Klarom Šćuka.
„Na izbornim listama uoči predstojećih izvanrednih parlamentarnih izbora imamo 40-ak posto zastupljenosti žena, i indikativno opet na niže rangiranim mjestima, s kojih uglavnom ne ulaze u parlament, barem što se tiče stranaka ljevice. Lani smo primjerice imali više zastupljene žene nego sada za nekih dva posto, a nakon izbora smo imali samo 15 posto žena saborskih zastupnica. I sada imamo samo jednu ženu koja je prva na listi, dvije koje su na drugom mjestu i njih pet koje su na jednom od prvih pet mjesta na izbornim listama. Izgledi da bude više žena u Saboru i nakon ovojesenskih izbora su vrlo male“, upozorila je predsjednica Županijskog socijaldemokratskog foruma žena Jozefina Birindžić.
Koliko ovakve tematske javne tribine uopće imaju odjeka u javnosti i dopiru do svijesti žena da bi se uistinu trebale više zainteresirati za angažman u politici, u mnogočemu ovisi o medijima, smatra gospođa Jozefina, jer to su uglavnom medijima nezanimljive teme, bez dovoljne doze skandala i političkog senzacionalizma, koje iako životne teme, prolaze ispod tepiha.
„Tridesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u je Eleanor Roosevelt predložila da se stanovi koji nemaju kupaonicu ne mogu legalizirati. Muškarci su pak reagirali dvojeći kako će se znati tko je bogat a tko siromašan. To je zapravo bio pokazatelj da žene razmišljaju dalekosežnije od muškaraca, da misle na životne stvari i olakšavanje življenja u ravnopravnosti prema oba spola. Žene ne žele ništa preuzeti od muškaraca, nego da dođu do te ravnopravnosti i pokazati da žene mogu jako puno doprinijeti i politici i društvu“, kaže gđa Birindžić, ocjenjujući da sve zapravo počinje od lokalne, male sredine: ako žene nisu dovoljno zastupljene u tijelima odlučivanja na nižim razinama, teško je očekivati da budu i na visokim državnim pozicijama.
„Ako žene ne rade, ne valja, svi se pitaju ‘pa gdje ste’; ako pak rade, onda negoduju ‘a što se gurate’, a bez rada nema ništa bez obzira bili muškarac ili žena“, kaže Jozefina Birindžić, koja se i sama uključila u politiku sa željom da i njezina djeca bolje žive , te da i ona kao njihova majka tome doprinese s razine mogućnosti odlučivanja, jer, ‘sve što nas okružuje je zapravo politika’.
Ivica Vlašić
