U posljednja dva mjeseca prošle godine zabilježen je godišnji pad industrijske proizvodnje, a taj trend nastavlja se i početkom ove godine. Tako je u siječnju ove godine industrijska proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, 0,4% manja u odnosu na isti mjesec 2017. godine. Strukturno, do spomenutoga je pada došlo zbog smanjenja proizvodnje kod rudarstva i vađenja (- 0,7%) te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (-13,7%, tijekom prošle godine zabilježena izraženija oscilatorna kretanja). Na godišnji pad proizvodnje kod opskrbe djelomično je utjecala visoka baza (u siječnju prošle godine zabilježen rast od 19,4%).
Kod prerađivačke industrije zabilježen je godišnji rast proizvodnje od 2,8%. Na takav rezultat najznačajniji (kada se gleda i udio u strukturi) pozitivan utjecaj imao je porast proizvodnje prehrambenih proizvoda (4,7%) i proizvodnje pića (22,2%). Značajan negativan utjecaj imao je godišnji pad kod popravka i instaliranja strojeva i opreme (-13,5%), proizvodnje farmaceutskih proizvoda (-20,3%) i proizvodnje kemikalija (-22%). U posljednjih 40 mjeseci samo je pet puta zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje. Na takva, većinom pozitivna ostvarenja, povoljno su utjecala kretanja domaće (osobna i državna potrošnja te investicije) i inozemne (robni izvoz) potražnje.
Ipak, prošlogodišnja razina industrijske proizvodnje bila je prosječno 8,6% manja (u EU 0,3% veća) u odnosu na onu iz 2008. godine. Problem niske razine proizvodnje postoji djelomično i kao rezultat niske razine domaće potražnje. Naime, iako raste i povoljno utječe na industrijsku proizvodnju, domaća potražnja na niskim je razinama, odnosno osobna potrošnja je u 2017. godini bila oko 7% manja, a bruto investicije u fiksni kapital oko 24% u odnosu na 2008. godinu. S druge strane, inozemna potražnja, tj. vrijednost izvoza roba u prošloj godini bila je 47,7% veća u odnosu na onu iz 2008. godine.