Potres koji je pogodio Banovinu i Zagreb ostavio je iza sebe velike količine građevnog otpada čije zbrinjavanje trenutno predstavlja problem, no uspostavom kvalitetnog sustava obrade on može postati vrijedan novi proizvod. Ako uzmemo u obzir da preko 50 posto ukupnog otpada u Hrvatskoj čini upravo građevni otpad i da je pred nama golemi posao sanacije šteta u kojoj će njegova količina dodatno rasti, jasno je da se radi o prilici koju domaće gospodarstvo ne smije propustiti. Upravo je ta problematika, uz što veću aktivaciju domaće industrije, bila jedna od glavnih tema konferencije „Industrija građevnog materijala i gospodarenje građevnim otpadom u vrijeme Covida i obnove od potresa“ održane u Sisku, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj naglasila je kako će HGK pomoći svojim iskustvom i koordinacijom članica kako bi se građani Banovine i Zagreba što prije mogli vratiti normalnom životu. „U pogledu otpada, Europskim zelenim planom postavljeni su ambiciozni ciljevi smanjenja negativnih učinaka gospodarskih aktivnosti na klimu. Gotovo 70 posto građevnog otpada je moguće reciklirati i koristiti ponovno u proizvodnim procesima, a tu će veliku ulogu imati Burza otpada. No, kako bi stvari zaživjele, moramo unaprijediti sustav za obradu građevnog otpada, a to traži angažman svih dionika. U tom procesu upravo je tvrtkama jako važno da procedura obrade bude što jednostavnija. Stoga nam je posebno drago što je unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ovoj tematici posvećen poseban prostor unutar Programa smanjenja odlaganja otpada“, poručila je Čagalj, dodavši da je HGK svoj Katalog hrvatskih proizvoda prilagodila potrebama obnove kako bi domaća građevna industrija postala pokretač i za ostatak gospodarstva.