Unatoč političkoj nestabilnosti, analitičari Hrvatske gospodarske komore donose podatak o zamjetnom napretku u državnoj ekonomiji. Na kraju prvog kvartala ove godine, javni dug Hrvatske iznosio je 288,3 milijardi kuna, ili 4,7 milijarde kuna manje nego na kraju istog razdoblja lani, što je prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od 1999. godine.
Na kraju 2015. javni dug je iznosio 86,7 posto BDP-a, a potkraj prvog tromjesečja ove godine 85,8% BDP-a. Na mjesečnoj razini, dakle, od veljače do ožujka, javni se dug Hrvatske smanjio za 1,3 milijarde kuna. Maastrichtski kriterij za uvođenje eura je 60% duga u BDP-u.
“Kao što smo zacrtali u samom proračunu za 2016. godinu, vi znate da smo u prioritetni cilj gospodarskog programa Vlade uz gospodarski rast i zaspošljavanje stavili i stabiliziranje javnih financija s naglaskom na stabiliziranje i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, tako da u svakom slučaju očekujemo u nastavku godine izvršavanje proračuna u skladu sa planom i onime kako ga je Sabor izglasavao, tako da ćemo videti nastavak tog trenda”, komentirao jeministar financija Zdravko Marić za HRT smanjenje javnog duga.
Na pitanje kada ćemo ovim tempom smanjivanja duga dosegnuti Maastrichtski kriterij za uvođenje eura Zvonimir Savić, makroekonomski analitičar HGK, kaže da je Hrvatska 2008. godina imala tih 60 posto udjela javnog duga u BDP-u. Međutim, u sedam godina narastao je na gotovo 90 posto. Jako je teško to sada smanjivati, doduše došlo je do nekih pozitivnih pomaka i stabilnosti javnih financija. Nije za očekivati da u roku 3-4 godine dug padne ispod 80 posto, smatra Savić.
Iz HGK ističu da se to može zahvaliti nastavku pozitivnijih proračunskih kretanja. U prvom je kvartalu ove godine na razini konsolidirane središnje države zabilježen proračunski manjak od 2,6 milijardi kuna, što je više nego upola manje nego u istom razdoblju lani, čime su smanjene i potrebe za financiranjem, navodi se u analizi. Povoljnija proračunska kretanja, a time i kretanja javnog duga, dijelom su rezultat, poručuju analitičari HGK, i činjenice da je u prvom kvartalu ove godine bilo na snazi privremeno financiranje s ograničenom mogućnošću stvaranja novih obveza. Ipak, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 86,7 posto na kraju prošle godine na 85,8 posto na kraju prvoga kvartala ove godine pokazuje da bi se, uz dodatne napore povezane s aktivacijom odnosno prodajom dijela državne imovine, do kraja godine moglo stabilizirati kretanje duga opće države, poručuju iz HGK.
Iako je inozemni dug smanjen više nego što je domaći povećan, analitičari HGK upozoravaju kako trenutačna politička nestabilnost ugrožava daljnje pozitivne gospodarske tendencije.