ZAGREB – Treći HR Eko Forum, najveća konferencija u regiji posvećena razvoju tržišta ekoproizvoda okupio je oko 160 sudionika, a više od polovice činili su eko poljoprivrednici, s posebice velikim udjelom mladih proizvođača. Forumu je prethodila dvodnevna radionica Ekološki vrijednosni sustav – inspiriran etičkim načelima, usmjeravan idealima i vođen dosljednošću koju je vodio direktor IFOAM-ove Akademije Konrad Hauptfleisch, a sudjelovalo je 30-ak mladih eko poljoprivrednika.
Tvrtka Biovega, organizator HR EKO Foruma treću godinu za redom okuplja sudionike iz svih segmenata HR eko tržišta, kao nastavak 22 godine duge tradicije ulaganja u edukaciju i suradnju s HR eko proizvođačima te razvoj domaćeg eko tržišta.
Rapidni rast domaćeg eko tržišta
Vrijednost hrvatskog tržišta ekoproizvoda 2014. iznosila je 99,3 mil €, s 2,2 posto udio ekoloških proizvoda na tržištu, a svaki naš građanin godišnje potroši 23,40 € za konzumaciju ekoproizvoda. Certifikacija HR eko površina rapidno raste, od 2010. rasla je stopom od 377 posto, što nas svrstava u sami vrh razvoja ekološke poljoprivrede u EU. Udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama RH iznosi 4,94% tj. 75.883 ha hrvatskih obradivih površina je pod eko nadzorom. Posebno je važno naglasiti da je 75 posto površina koje se svrstavaju u eko nadzor i dalje u prijelaznom razdoblju, čime se pojačava činjenica da je edukacija o standardima i te kako nužna.
Kako se kvantiteta brzog razvoja sučeljava s imperativima zadržavanja kvalitete potreban je kontinuirani striktni nadzor i eko proizvoda, ali i prihvaćanje i razumijevanje da ekološko poslovanje za posljedicu mora donijeti sveukupnu samoodrživost i njezin razvitak mora donositi benefite kupcima, ekonomiji i cjelokupnom biljnom i životinjskom svijetu. Kako je tržište ekoloških proizvoda u prošlom razdoblju bilo suočeno s brzom ekspanzijom, nedovoljnom kontrolom i nedovoljno definiranim pravilnicima, čak i prolazilo medijske afere, glavna tema HR Eko Foruma upravo se bavila Kriterijima kvalitete kao čimbenikom jačanja povjerenja u ekološke proizvode.
Načela i temelji ekološkog pokreta
Teme foruma podijeljene su na 4 važna dijela, koje su predstavili najjači svjetski i hrvatski stručnjaci. Prvi dio Foruma jasno je istaknuo koja su načela i temelji vizije organskog pokreta. Zlatko Pejić, direktor Biovega grupe i pionir ekološkog pokreta u regiji s više od 30 godina iskustva, osvijestio je zabrinjavajuću činjenicu da se priroda u školama dijeli na živu i neživu, što nam daje pravo da iskorištavamo “neživu” bez razmišljanja o posljedicama, te da je stanje svijeta i neposrednog okoliša u kojem živimo posljedica je našeg stava, očekivanja i djelovanja. Ovo događanje podržala je Međunarodna Federacija za pokret organske poljoprivrede IFOAM, dolaskom čak trojice svojih najviših predstavnika. Iznimna pozornost na koju IFOAM ukazuje, a posebno ju je istaknuo direktor IFOAM-a Markus Arbenz, temelji se na razumijevanju da se organska proizvodnja mora temeljiti na 4 principa koja uključuju svjesnost o zdravstvenim aspektima, provodi se po načelima pravednosti, uzimajući u obzir povoljan utjecaj na bioraznolikost i ekologiju s manirima brižnosti za sve uključene u lanac stvaranja vrijednosti.
Potencijali na tržištu ekoproizvoda
Drugi dio Foruma osvijetlio je aktualan kontekst i potencijale na tržištu ekoproizvoda. Nagrađivana zelena poduzetnica Jadranka Boban Pejić, direktorica tvrtke Biovega, pozvala je prisutne da se priključe brzo rastućem organskom biznisu samo ako su spremni razmišljati dugoročno. Naglasila je da pritisak na snižavanje cijene ekoproizvoda narušava fer odnose u cijelom lancu, manipulira kupcem i donosi nekvalitetniji proizvod. To je maistream obrazac koji se pojavljuje i na organskom tržištu i ne utječe povoljno na njegov razvoj jer ne poštuje cjelovitu primjenu principa organske proizvodnje koji uključuju i zdravlje, brigu, pravednost uz ekološke standarde.
Dr. sc. Darko Znaor osvijetlio je dio zabrinjavajuće stvarnosti da cijena koju plaćamo za hranu zapravo ne uključuje 50% troškova koje ista uzrokuje. Također je istaknuo da pravu cijenu hrane plaćamo 3 puta – kroz cijenu koju plaćamo na blagajni, cijenu koju plaćamo kroz porez i kroz cijenu zdravstvenih usluga. Usprkos stereotipnom vjerovanju da je „domaće najzdravije“ zabrinjavajuće činjenice govore da je RH među među najintezivnijim korisnicima mineralnih gnojiva po hektaru obradive površine u EU. Nažalost, sadržaj humusa u poljoprivrednom tlu Osječko-baranjske županije pokazuje kako je u najvećoj površini tlo ove naše žitnice gotovo jalovo zbog intenzivnog uzgoja. Dr. Znaor izjavio je da je ekološka poljoprivreda rješenje jer je bolja za prirodu i okoliš, budući da da su njeni okolišni troškovi dva puta manji od konvencionalne proizvodnje.
Zaštita kriterija ekoproizvoda
Inspektorica za ekološku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede, Dubravka Malić, u trećem dijelu Foruma pojasnila je ulogu institucija u zaštiti kriterija ekoloških proizvoda. Istaknula je dinamičan rad inspekcijskih službi koje su provele nadzor nad svakom prijavom koja im je pristigla, ali i proveli redovan plan nadzora nad 27 vrsta namirnica u svim relevantnim subjektima u kojima se vrši trgovanje eko hranom. Iznijela je pozitivne rezultate nadzora kao i temeljitost kojom se pristupa kako bi se kupcima osiguralo povjerenje u eko proizvode i cjelokupna vrijednost koju propisuju pravilnici za eko proizvod.
Mladi u eko poljoprivredi
Na HR Eko Forumu važan dio tema bio je posvećen podršci pokretu mladih eko poljoprivrednika koje u Hrvatskoj posebice podržava Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije, ReRa SD. Jelena Petrov, viša savjetnica u ReRa-i naglasila je da kroz rad agencije bilježe povećan interes mladih za ekološku poljoprivredu, za edukaciju mladih o mjerama poticaja te za prelazak na eko proizvodnju. Jelena Petrov je uz mladu eko proizvođačicu i dopredsjednicu udruge Dalmacija Eko, Zrinku Filipović Dermit, naglasila da su najveći izazovi za razvoj eko poljoprivrede: nedostupnost zemlje, kriteriji dodjele poljoprivrednog zemljišta, pravilnici za poticanje ruralnog razvoja, nelogičnosti poticajnih mjera te nedovoljno favoriziranje projekata iz domene ekološke poljoprivrede. Također, zbog izravnih plaćanja kroz mjeru 11 dolazi do nekvalitetne masovne konverzije u kojoj nastaju područja pod eko nadzorom koja se ne mogu koristiti za bilo kakav oblik proizvodnje.
U panel diskusiji HR Eko Foruma, između ostalog ukazalo se na problematiku netransparentnosti baze podataka ekoloških proizvođača koja sprječava povezivanje, sudjelovanje proizvođača u projektima, ali i otežava potencijalnim kupcima da stupe u kontakt s proizvođačem i dovedu domaći ekoproizvod na tržište. U problematiku se uvrštava i činjenica strukture eko proizvodnje gdje kronično nedostaje proizvodnja osnovnih namirnica poput ekološkog povrća, voća i mliječnih proizvoda, dok pozitivnu konverziju bilježi proizvodnja eko vina i maslinovog ulja.
Edukacija i prilike na tržištu
Vrijedi istaknuti da je HR Eko Forum kao najznačajnije regionalno događanje o eko poslovanju u potpunosti određen inicijativom Biovege kao organizatora i investitora događanja. HGK je jedna od rijetkih institucija koja je prepoznala važnost Foruma te se pridružila kao partner na ovom važnom događanju za poljoprivredni sektor, a institucionalnu podršku daju Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Biovega već 15 godina provodi projekt poticanja domaće ekološke proizvodnje, a ove godine je intenzivirala svoje aktivnosti i posebno ih usmjerila ka mladim ekološkim proizvođačima te je ovo jedna u nizu edukativnih aktivnosti. Kao vlasnica najstarijeg hrvatskog ekološkog imanja Zrno, Biovega i sama daje primjer održive proizvodnje te poziva mlade eko poljoprivrednike kojima je potrebna edukacija i informacije o mogućnosti plasmana proizvoda da se pridruže platformi HR Eko Foruma te je otvorena komunikacija putem e-maila hreko@biovega.hr.