NEW YORK – U nastavku 71. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović održala je govor na temu „Ciljevi održivog razvoja: Opći poticaj za preobrazbu svijeta“.
“Želimo budućnost u kojoj svi rade, sretno žive i vole se – te je riječi u Knjigu ideja nedavno upisao šestogodišnji Lovro, kad je s brojnom drugom djecom posjetio moj ured u prigodi početka nove školske godine u Hrvatskoj. To je jednostavna, a tako snažna želja. Da bismo preobrazili svijet, mi vođe moramo slušati Lovrine riječi. I stoga želim da se njegov glas čuje danas u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Nitko ne može tvrditi da ove tri jednostavne istine – među kojima su pravo na sretan život i slobodu izbora univerzalni pokretači boljega svijeta – zaista nisu krajnji cilj Agende 2030. Stalno ulaganje u obrazovne sustave uvijek se višestruko vraća”, kazala je između ostalog predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Govoreći o djeci izbjeglicama kazala je da je prema posljednjoj statistici UNICEF-a trenutačno 50 milijuna djece istjerano iz svojih domova, a gotovo 60 milijuna djece nema mogućnost pohađati osnovnu školu. Ta djeca računaju da im mi damo šansu koju zaslužuju. Ne smijemo djelovati samo onda kad nas dirnu slike sirijskih dječaka Aylana ili Omrana, pravih simbola svijeta koji je strahovito otišao u pogrešnom smjeru. Optimizam i izdržljivost koji su pokazala djeca, a najviše od svega njihova nesputana iskrenost kvalitete su koje poštujem i kojima se divim. Sva bi djeca trebala imati pravo na djetinjstvo i obrazovanje. Strašno je pomisliti koliko mnogo djece ove jeseni nije pošlo u školu zato što su žrtve različitih svjetskih kriza kojima dopuštamo da se nastavljaju. Ali djeca obitelji koje su zatražile azil u Hrvatskoj već su krenula u školu, što mi daje nadu, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
Smatra i da je potreban čvrsti sustav upravljanja međunarodnom migracijom. “Hrvatska ovdje pohvaljuje Njujoršku deklaraciju koju smo prihvatili u ponedjeljak kao i Agendu za čovječnost usvojenu u Istanbulu. Provodeći ih zajedno s Agendom 2030. rješavat ćemo uzroke velikih kretanja ljudi. Glede toga, ne trebamo umanjivati ničije dostojanstvo ili prava ni podcjenjivati opasnost koja ih okružuje. Moramo dokinuti politiku dvostrukih standarda i licemjeran pristup tragediji koja se događa u ovom trenutku. Moramo pomoći onima koji su uspjeli otići s polja razaranja, ali isto tako moramo učiniti sve kako bismo pomogli onima koji su ostali i koji su i bez sredstava i bez snage da pobjegnu, tvrdi predsjednica RH.
Osvrćući se na društvene medije i modernu komunikacijsku tehnologiju kazala je da baš oni postaju dvosjekli mač. “Oni nam pružaju neviđene mogućnosti, povezujući svijet na način o kojem su se još jučer malobrojni usudili sanjati. Istodobno, oni nose mračni potencijal za širenje mržnje i nesnošljivosti, izgradnje nevidljivih zidova oko onih koji izgledaju ili misle drukčije. Toj mogućnosti moramo posvetiti posebnu pozornost te pronaći mudrosti za uporabu novih tehnologija kako bismo poboljšali ne samo naš svakodnevni život nego i naša srca i umove. Priroda je isto tako nezamjenjiva kao i ljudi. Razvojne strategije ozbiljno moraju uzeti u obzir naša prirodna bogatstva kao temeljno polazište. Klimatske promjene moćno su oružje masovnog uništenja i izmiču našoj kontroli. Imamo vrlo malo vremena da preokrenemo taj samorazoran tijek. Klimatske promjene isto tako uvećavaju rizik od drugih sigurnosnih izazova, među kojima su masovne migracije i regionalne nestabilnosti koje su rezultat beznađa i očaja. Moramo osigurati da djelujemo u pogledu klimatskih promjena i da Pariški sporazum što prije stupi na snagu.
Kao zemlja na sjevernim obalama Sredozemlja, Hrvatska pomno i s dubokom zabrinutošću prati razvoj događaja u toj kolijevci naše civilizacije. Južno je Sredozemlje, nažalost, postalo more opasnih putovanja, gdje su legendarne priče klasičnog svijeta zamijenjene novim pričama o ljudskoj patnji, gdje se tisućljetni spomenici uništavaju i pretvaraju u prah i gdje ravnodušnost prema ljudskom životu ponekad doseže nezamislive razmjere. Stabilnost, sigurnost i dobrobit Sredozemlja ostaje prioritet hrvatske vanjske politike, istaknula je predsjednica Kolinda.
Završavajući govor u UN-u kazala je između ostalog da svijet čezne za inspirativnim i učinkovitim vodstvom.”Solidarnost našega globalnog društva osipa se s gomilanjem problema i sve manjom nadom. Hoćemo li prihvatiti stvaranje svijeta vođenog osjećajima odvojenosti, straha i cinizma zato što smo dopustili da nadvladaju nasilje, nepravda i krize? Ili ćemo preokrenuti trendove i odlučiti postići bolju sutrašnjicu? Za četrnaest godina, naša nas djeca neće pitati što smo zajedno planirali ili što smo potpisali učiniti. Umjesto toga pitat će nas što smo ostvarili zajedno i jesmo li time promijenili stvari. Zbog toga, mi kao vođe trebamo opet nadahnuti svoje građane i danas zajednički djelovati! Želim završiti porukom svôj djeci u Hrvatskoj, svôj djeci svijeta: vaši su glasovi vodilja i obveza za sve nas koji se okupljaju ovdje na ovom trajnom sastajalištu čovječanstva. Lovro, tvoj je glas važan i tvoju je želju čula Opća skupština Ujedinjenih naroda”.